Dan JLA - 22.12.

  • Ustvarjalec teme Izbrisan uporabnik #488
  • Začetni datum

eazy

Rjuhar
5. sep 2007
12.971
3
38
Citat:
Uporabnik 8888 pravi:
Dentex ima prav, ti kot jugofil ne boš nikoli spremenil mnenja. Žalostno je da si prijel za orožje, verjetno celo cmeral, ker si po svoji jugosoldateski tolkel sedaj pa zanikaš vse, za kaj si se boril in proti kom!
mujo nima nič prav, napadla nas je jla - jna in cela juga, še na Hrvaškem so mujoti sodelovali s Srbi in tolkli po Hrvatih. No ja, potem so dobil svoje.

Potem ima Milosevic prav in ni slo za razpad drzave ampak za slovensko secesijo? se teb vsaj priblizno sanja kaj to pomeni?
crazy1.gif


Se enkrat. URADNO, po pristojne mnenju mednarodne komisije in (tudi) drzave SLO je slo za razpad. Po izstopu katerekoli republike iz SFRJ te ni vec. Nova drzava se lahko imenuje kakorkoli ze ampak ni nadaljevanje prejsnje drzave. To ni stvar o kateri se lahko debatira.

Drisko o tem kako je se Jugoslavija nadaljevala je zagovarjal samo Slobodan Milosevic in diplomacija SRJ/SCG/... In par umetnikov tukaj.
 

telex

Fizikalc
24. dec 2007
5.832
47
48
Citat:
Uporabnik lanos pravi:
Po napisanem sodeč, bi moral ti na zdravljenje
To, kar si napisal povej tistemu, ki si ga dva posta višje hvalil. On in še mogoče kakšen je v teh tema najbolj glasen, pa nič ne pove.
Drugo kar je, ti mene ne boš pošiljal na nobeden jug, ker da ti pametuješ tukaj smo 91 eni delal za to, da lahko ti rečeš da smo se osamosvojil.
In če ti tema gre na tvoj privesek, se lahko mirne duše obrneš in temo preskočiš.
Bo šlo??
Povem že povem. Celo veliko povem. A da nekdo povedano razume mora to najprej hoteti razumeti. Šele takrat, ko boš hotel razumeti in boš svoj um spustil v širino boš videl kakšne neumnosti sedaj kvasiš
evil.gif


PS- pa ta prijazen nasvet ne velja le zate ampak za vse komunisteke.
 

IbizaDriver

Guru
Osebje foruma
21. jul 2007
10.192
3.821
113
ksz...

Tudi če rečemo da ime ni važno in da ej bila to srbska vojska ali karkoli že, je to še bolj žalostno saj smo zadevo plačevali, te ljudi morali gledati med nami (peto kolono).

JNA je bila pred 25.6.1991 popolnoma enaka kot po tem datumu: isti ljudje,, ista poveljniška struktura, isto (od nas drago plačano orožje) in isti simboli. Ne vem zakaj nekateri tako delate na tem da bi se to spregledalo. Ne glede na to kaj je JNA postala po osamosvojitvi, je bila "[cenzura] up" že veliko prej, saj ti isti ljudje potem z tako lahko delali zadeve kot je bombardiranje Dubrovnika (čista operacija JNA), napad na Vukovar (voden od strani JNA z pomočjo srbskih "prostovoljcev", ki pa so bili pod komando JNA) itd...
 

telex

Fizikalc
24. dec 2007
5.832
47
48
Citat:
Uporabnik IbizaDriver pravi:
ksz...

Tudi če rečemo da ime ni važno in da ej bila to srbska vojska ali karkoli že, je to še bolj žalostno saj smo zadevo plačevali, te ljudi morali gledati med nami (peto kolono).

JNA je bila pred 25.6.1991 popolnoma enaka kot po tem datumu: isti ljudje,, ista poveljniška struktura, isto (od nas drago plačano orožje) in isti simboli. Ne vem zakaj nekateri tako delate na tem da bi se to spregledalo. Ne glede na to kaj je JNA postala po osamosvojitvi, je bila "[cenzura] up" že veliko prej, saj ti isti ljudje potem z tako lahko delali zadeve kot je bombardiranje Dubrovnika (čista operacija JNA), napad na Vukovar (voden od strani JNA z pomočjo srbskih "prostovoljcev", ki pa so bili pod komando JNA) itd...
Če vemo kaj so dejali obsojenci sojeni za zločine v Srebrenici potem je govorjenje raznih Eazyjev, Lanosov, Sbecerjev, gattov... razumljivo. Smiselni povzetek izjav zločincev bi bil: Če dovolj intenzivno širiš laži ljudje počasi otopijo. Čez 50- let jim je pa že vseeno
stupid-1.gif


PS- milijoni kosti zahrbtno pobitih in med nami s privilegiji svobodni njihovi morilci so živ dokaz teh izjav
jezen.gif
 

retro

Fizikalc
18. dec 2011
6.282
23
38
Murska republika
Nasprotno temu je ugledna Badinterjeva komisija (Komisija) v Mnenju št. 11 menila, da je Republika Slovenija s stališča mednarodnega prava pridobila status suverene države z 8. 10. 1991 in da je šele s tistim dnem prevzela nasledstvo od SFRJ in da se je razkroj SFRJ začel šele 29. 11. 1991. Zanimivo, da pa je tudi eden od uglednih tožilcev menil, da je »/t/reba ... upoštevati, da ob razglasitvi samostojnosti R Slovenije vsi odnosi z bivšo SFRJ niso bili razčiščeni, tako tudi status JLA v Sloveniji ni bil definiran, vsaj ne eksplicitno v tem smislu, da je SFRJ tuja država in JLA tuja oborožena sila. S temeljno ustavno listino je bila R Slovenija sicer razglašena za samostojno državo, vendar pa ni takoj in v celoti prevzela vseh pravic in dolžnosti, ki jih je izvrševala federacija …
vir;
http://www.mladina.si/81143/05...ampaign=oldLink
 

eazy

Rjuhar
5. sep 2007
12.971
3
38
Citat:
Uporabnik sixpower pravi:
Citat:
Uporabnik lanos pravi:



niso bili preoblečeni v JLA uniforme ampak oblečeni. te vojaki so bili Slovenski, Hrvaški, Srbski, Makedonski.....

Torej so bili vojaki JLA in nihče drug.

Citat:
Uporabnik lanos pravi:

Poslala jih je pa politika.

Politika SFRJ in JLA

Zgoraj imas uraden posnetek uradne seje edinega k. organa ,ki bi lahko poslal vojsko v SLO. V tem organu ni bilo dovolj glasov za taksno odlocitev. Organ po tej odlocitvi (NE) ni vec obstajal. Tudi ce bi obstajal do danes bi bili na istem saj so bili glasovi razdeljeni vnaprej. Na eni strani SLO/HR, na drugi pa SRB/CG. Odlocajo glasovi Makedonije in BIH. Oba predstavnika sta bila PROTI.
 

eazy

Rjuhar
5. sep 2007
12.971
3
38
Citat:
Uporabnik IbizaDriver pravi:
ksz...

Tudi če rečemo da ime ni važno in da ej bila to srbska vojska ali karkoli že, je to še bolj žalostno saj smo zadevo plačevali, te ljudi morali gledati med nami (peto kolono).

JNA je bila pred 25.6.1991 popolnoma enaka kot po tem datumu: isti ljudje,, ista poveljniška struktura, isto (od nas drago plačano orožje) in isti simboli. Ne vem zakaj nekateri tako delate na tem da bi se to spregledalo. Ne glede na to kaj je JNA postala po osamosvojitvi, je bila "[cenzura] up" že veliko prej, saj ti isti ljudje potem z tako lahko delali zadeve kot je bombardiranje Dubrovnika (čista operacija JNA), napad na Vukovar (voden od strani JNA z pomočjo srbskih "prostovoljcev", ki pa so bili pod komando JNA) itd...

Dobrovoljci nikoli niso bili pod kontrolo "JNA" ampak pod kontrolo SDB Srbije. Povsem druga sluzba, ljudje in naloge. Dobrovoljci so pogosto "solali", pretepali in zalili pripadnike "JNA".

Napad na Vukovar ni vodila "JNA", se manj pa "isti ljudje". Vec ali manj so vsi prisli naknadno iz Srbije in imela veze z JNA. Sploh ne simobli ali ljudje.
Vukovar-Atto-finale_large.jpg


zagotovo bos opazil odsotnost simobolov SFRJ ali Jugoslavije?
 

eazy

Rjuhar
5. sep 2007
12.971
3
38
Citat:
Uporabnik IbizaDriver pravi:
ksz...

Tudi če rečemo da ime ni važno in da ej bila to srbska vojska ali karkoli že, je to še bolj žalostno saj smo zadevo plačevali, te ljudi morali gledati med nami (peto kolono).

JNA je bila pred 25.6.1991 popolnoma enaka kot po tem datumu: isti ljudje,, ista poveljniška struktura, isto (od nas drago plačano orožje) in isti simboli. Ne vem zakaj nekateri tako delate na tem da bi se to spregledalo. Ne glede na to kaj je JNA postala po osamosvojitvi, je bila "[cenzura] up" že veliko prej, saj ti isti ljudje potem z tako lahko delali zadeve kot je bombardiranje Dubrovnika (čista operacija JNA), napad na Vukovar (voden od strani JNA z pomočjo srbskih "prostovoljcev", ki pa so bili pod komando JNA) itd...

Sicer so pa napad na Vukovar vodili Blagoje Adzic (iz Srbije) in Zivota Panic (iz Srbije) ni nimajo nobene k. veze z SFRJ. Drugi tudi uradno ne ,ker prevzel poveljstvo konec 1992 (v casu Savezne Republike Jugoslavije).

CUClET0WIAE8YMY.jpg


kolone iz Beograda na poti v Vukovar, prav velik jugoslovanstva ni videti
smirk-1.gif
 

eazy

Rjuhar
5. sep 2007
12.971
3
38
Vojska v Vukovaru, strokovnjaki bodo zagotovo opazili pomanjkanje JNA simobolov.

11l5r1w.jpg

se pa vidijo simoboli neke druge vojske/drzave

0310.cetnici-u-VU.jpg-550x0.jpg

tukaj se vidi da so odstranili zvezde

hqdefault.jpg
 
I

Izbrisan uporabnik #488

tu ne gre za jugofile, ampak se samo pogovarjamo, o tem, kdo je bil dejansko pod okriljem takratne exJLA

napadel nas je tudi Vatikan, velik del Slovenije je katolibaniziran, a to te pa nič ne moti?
 
I

Izbrisan uporabnik #488

Med drekom izbirati boljšega je res brihtno, bravo.

Fašizem je tudi bolje kot nacizem, a ne...
 
I

Izbrisan uporabnik #488

Če nekdo krade, se to tudi upošteva pri standardu?

Ja kje pa imaš ti še danes stalinizem in njegov standard, ne se smešit.
 

Gavran

direktor!
22. jul 2007
9.015
4.933
113
Nuku`Alofa
Citat:
Uporabnik eazy pravi:


Zgoraj imas uraden posnetek uradne seje edinega k. organa ,ki bi lahko poslal vojsko v SLO. V tem organu ni bilo dovolj glasov za taksno odlocitev. Organ po tej odlocitvi (NE) ni vec obstajal. Tudi ce bi obstajal do danes bi bili na istem saj so bili glasovi razdeljeni vnaprej. Na eni strani SLO/HR, na drugi pa SRB/CG. Odlocajo glasovi Makedonije in BIH. Oba predstavnika sta bila PROTI.

Ja smo že ugotovili, da je šlo v tem primeru za državni udar JNA.
Pa Vukovar se je začel avgusta, torej nima nobene veze z obstojem agresorske JNA junija
 

Gavran

direktor!
22. jul 2007
9.015
4.933
113
Nuku`Alofa
Citat:
Uporabnik Snecer pravi:
Če nekdo krade, se to tudi upošteva pri standardu?

Ja kje pa imaš ti še danes stalinizem in njegov standard, ne se smešit.

Venezuela in Severna Koreja, kot primer. Kubanci pa bodo mogoče kdaj le videli malo boljši standard sedaj, ko je crknil castro originale.
 
I

Izbrisan uporabnik #488

Malo še po afriki poglej katolibanske države, kak lep standard imajo.

Kaj pa Kitajska? največja gospodarska velesila na svetu? ...
 

IbizaDriver

Guru
Osebje foruma
21. jul 2007
10.192
3.821
113
Poglejmo kaj o zadevi pravi sama JNA:

Upotreba oklopnih jedinica JNA u ratu u Hrvatskoj 1991.

Bojan B. Dimitrijeviæ, naučni savetnik
Institut za savremenu istoriju


APSTRAKT: Na bazi raspoloživih izvora, literature i vojne štampe, članak daje pregled angažovanja oklopnih snaga JNA u ratu u Hrvatskoj tokom 1991, od prvih akcija početkom godine, preko upotrebe u tzv. tampon zonama, do otvorene upotrebe u podršci snagama JNA u borbama sa hrvatskim jedinicama u jesen 1991. godine. Osnovna poenta članka jesteda upotreba velike količine oklopne tehnike nije dovela do željenog cilja, nije zaustavila proces osamostaljenja Hrvatske (i Slovenije) i nije donela željene borbene uspehe shodno količini angažovane tehnike.
.....Građanski rat koji je 1991. zapalio jugoslovenske prostore odneo je sa istorijske scene i drugu Jugoslaviju, posle 46 godina trajanja te države. U ovom ratu koji je imao nejednako trajanje, razne dinamike prema vremenu i teritoriji sukoba, odlike sukoba etnikih grupa, agresije i građanskog rata, nestala je i Jugoslovenska narodna armija (JNA). Ona je u sukob ušla sa neverovatnom misijom da odbrani ono što je veæina politikih republikih elita veæ bila napustila. Baštinila je celokupnu teritoriju, a u stvari kao da je nije bilo nigde. U sukob je ušla moæna, kao inilac mira i faktor razdvajanja sukobljenih snaga, a izašla je na kraju kao vojska jednog naroda, kao agresor prema drugima i u dobroj meri vojnički i još više politiki poražena.
.....Prvi višestranaki izbori u Sloveniji i Hrvatskoj 1990. godine na kojima su smenjene do tada neprikosnovene komunistike vlasti, preuzimanje oružja Teritorijalne odbrane republika i sve veæe napetosti prema JNA u Sloveniji, odnosno tenzije na međuetnikim podrujima i samoproglašenje autonomnosti srpskih oblasti u Hrvatskoj – sve je to dovelo do prvih oružanih sukoba u drugoj polovini 90-ih i poetkom 1991. godine. Armijski vrh je na bazi prethodnih iskustava (Kosovo 1968, 1981, 1989), u velikoj meri raunao na oklopne snage kao presudan faktor u smirivanju tenzija. Zato su te snage bile ukljuene u sukob od prvih incidenata poetkom 1991. godine.
.....Četvrta oklopna brigada iz Jastrebarskog izvršila je prvi zadatak kada je izvezla tenkove iz kasarne 23. novembra 1990, u vremenu preuzimanja evidencije i regionalnih sekretarijata za narodnu odbranu u Sloveniji. Posle tog zadatka usledila su nova angažovanja.1 Jedna tenkovska eta ove brigade sa tenkovima M-84 obezbeđivala je u periodu 24–26. januara zagrebaki aerodrom Pleso.2
.....Do prvog pravog angažovanja oklopnih jedinica JNA došlo je u Pakracu od 2. do 18. marta. 3 Borbena grupa iz sastava 2. mehanizovanog bataljona (mb) 265. brigade u Bjelovaru4 upuæena je u to mesto naseljeno pretežno srpskim stanovništvom da bi razdvojila sukobljene strane – specijalnu jedinicu MUP-a Republike Hrvatske i lokalne policajce srpske nacionalnosti koji su odbili da stave oznake nove hrvatske države, ušli u policijsku stanicu i odneli oružje. U ovom angažovanju sa jednog borbenog oklopnog vozila (BOV) hrvatske policije otvorena je vatra na pripadnike borbene grupe JNA, na šta je jedan od vojnika tenkista uzvratio paljbom. Ovo je bio poetak napada na snage JNA, jer do tada nije bilo oružanih napada na njene jedinice kada su se nalazile van kasarni. Iako je tenzija bila veoma velika, trajali višesatni pregovori, ipak nije došlo do nastavka sukoba i reakcije snaga JNA.5 Hrvatski istoriačr D. Marijan smatra da je ovo prvi primer upotrebe oklopno-mehanizovanih jedinica (OMJ) JNA u stvaranju tampon-zona između sukobljenih strana.


Kolona tenkova JNA tokom sukoba u Sloveniji

.....Krajem marta dolazi do novog angažovanja oklopnih jedinica JNA na uspostavljanju tampon-zone u rejonu Plitvica posle sukoba hrvatske policije i srpske milicije Krajine. U ovoj akciji uestvuju po jedan bataljon iz banjaluke 329. oklopne i 4. oklopne brigade (okbr) iz Jastrebarskog. Mehanizovani bataljon 4. okbr iz Karlovca odlazi u to podruje 30. maja. Njegove snage biæe u narednim mesecima raspoređene u prostoru Korenice, Koranskog mosta, Mukinja, Ljubova, Teslingrada i Gospiæa.6 Iz Banja Luke 31. marta 1991. odlaze jedinice 329. oklopne brigade: 1. oklopni bataljon (okb) u širi rejon Bihaæa, gde je u rejonu Plitvica formirao tampon-zonu između hrvatske policije i milicije SAO Krajine. Bataljon je do poetka septembra te godine zadržao istu ulogu, raštrkan po manjim celinama u široj zoni ovog podruja.7 Snage 9. korpusa sa sedištem u Kninu (oklopni bataljon iz 221. mtbr) bile su angažovane na slinom zadatku u rejonu reka Zrmanje i Krke, kao u Kijevu. Tamo su narasle tenzije posle otvaranja policijske stanice u ovom etniki hrvatskom selu, koje se nalazilo u širem srpskom okruženju.8
.....Početkom aprila na kolegijumu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO) odlueno je da se oklopne jedinice JNA, u podrujima gde su bile porasle međunacionalne napetosti, pojačju snagama sa istoka zemlje. Tako je iz pančevake 51. mehanizovane brigade (mbr) u sastav petrinjske 622. motorizovane brigade (mtbr) upuæen oklopni bataljon sa potpuno novim domaæim tenkovima tipa M-84. Po jedan bataljon iz 36. (Subotica) i 453. mbr (Sremska Mitrovica) novosadskog 12. korpusa trebalo je da pređu u podruje istone Slavonije. Prvi oklopni bataljon 51. mbr stigao je tokom aprila u nekoliko ešalona u Prijedor, odatle prešao u Petrinju i na Baniji delovao van formacijskog sastava brigade do maja 1992.9
.....Prve nedelje maja oklopni bataljon 10. mtbr iz Mostara upuæen je na Kuprešku visoravan. Bataljon je dobio naređenje za pokret u potpunoj tajnosti, ali je „linijom ONO i DSZ“ vest o ovome stigla na teren kojim je bataljon trebalo da prođe, posle ega je došlo do njegove blokade. Veæ na samom izlasku iz Mostara bilo je provokacija iz grupa koje su posmatrale oklopnike u pokretu, a nešto kasnije, 7. maja, bataljon je zaustavilo hrvatsko stanovništvo kod sela Polog u zapadnoj Hercegovini.10 Radi deblokiranja bataljona, iz sastava Školskog centra oklopno-mehanizovanih jedinica u Banja Luci formirana je borbena grupa bataljonske jaine koja je usiljenim maršem sa Manjae i preko Kljua i Šipova stigla u rejon Donjeg Malovana kod Kupresa. Zanimljivo je da su posade tenkova M-84 i T-72 popunjene pitomcima 44. klase Vojne akademije, tada završne godine školovanja. Posle intervencije predsednika Predsedništva BiH Alije Izetbegoviæa, ova kolona je propuštena a potom smeštena u Kupres. Dana 9. maja propuštene su i snage 10. brigade, jer su barikade povuene. Kasnije su oba oklopna bataljona (od borbene grupe ŠCOMJ je takođe formiran bataljon) prešla u sastav 9. korpusau Kninu.11
.....U Srbiji je izvršena mobilizacija kod 453. mbr, 211. okbr (Niš), kao i 1.proleterske gardijske mehanizovane divizije (Beograd–Valjevo–Požarevac–Kragujevac). U toj prvoj mobilizaciji – najuspešnijoj od svih u 1991. godini bilo je ak 107% popune kod 1. proleterske gardijske mehanizovane brigade (pgmbr). Međutim, posle 18 dana rezervni sastav je pušten kuæama.12
.....Posle sukoba u Borovom Selu 2. maja, kada je poginulo više pripadnika MUP-a Hrvatske u nameri da zauzmu to selo u kome je bilo naoružanih Srba, oklopne snage 12. motorizovane brigade izlaze iz Osijeka i razmeštaju se u širi prostor ovog sela. Deo brigade koji je došao u to selo izvukao je zabarikadirane mupovce iz nekih kuæa, razdvojivši i ovde „zaraæene“ strane.13
.....Kako su narastale tenzije na ovom prostoru oklopni sastav ove brigade izlazi 27. juna predvee iz kasarne i tom prilikom se sukobljava sa snagama ZNG, ali uspeva da se provue kroz nevešto postavljene barikade u gradu, uništavajuæi pritom neka putnika vozila.14 Fotografija na kojoj tenk T-55 gazi putniko vozilo „Fiæu“, snimljena tom prilikom, postala je propagandni poen za hrvatsku stranu, ilustracija „agresije“, ali i upeatljiva slika esto neadekvatne upotrebe tenkova JNA u ovom ratu.
.....U uslovima stalnog rasta napetosti, 9. maja 1991. Predsedništvo SFRJ donosi odluku o razoružanju svih paravojnih formacija sa poetkom primene od 22. maja. U toku maja 1991. delovi 265. oklopne brigade bili su razmešteni na garnizonskom poligonu Lepirac. Prema naređenju komandanta brigade, a zbog opšteg pogoršanja situacije, 2. mb/265. okbr stavljen je u trenutnu borbenu gotovost. Ova jedinica je u periodu od 21. maja do 5. juna 1991. vršila aktivnosti na poligonu Slunj, uz marševanje sopstvenim hodom u oba pravca. Kasnije, u toku jula veæi deo jedinice nalazio se u sistemu obezbeđenja kasarne i objekata.15 Krajem juna 1. bataljon 36. motorizovane brigade biva raspoređen u Beli Manastir i okolinu.16 U isto vreme dolazi do druge mobilizacije u beogradskoj 1. pgmbr (97% odziva, ali 35% od njih su bili novi rezervisti). Brigada je u noæi 3. jula krenula ka Sremu i razmestila se oko Sremske Mitrovice, dok je pančevaka 51. mbr prebazirala u zapadnu Bačku u zonu Apatin–Crvenka–Odžaci.17 U avgustu na Slunj dolazi 2. oklopni bataljon 4. okbr, koji æe se tokom
jeseni angažovati u borbama na ovom prostoru Krajine.18


Slovenija 1991

.....Dalju ulogu OMJ u vanrednim prilikama regulisalo je Uputstvo za upotrebu OMJ u vanrednim prilikama, koje je 28. juna potpisao naelnik Generalštaba Oružanih snaga SFRJ. Prema Uputstvu, jedinice OMJ su u takvim prilikama imale sledeæe zadatke: osiguranje granica, pojačano osiguranje vojnih objekata, učešæe u osiguravanju privrednih, društvenih i drugih objekata od značaja, blokada podruja, postavljanje barikada i zapreka na putevima i ulicama, patroliranje po određenim rejonima, demonstracija sile, razbijanje rušilakih demonstracija, otkrivanje, razbijanje i uništavanje diverzantskih, odmetnikih, terorističkih i drugih skupina, ugušenje oružane pobune i spreavanje pobune.19
.....I pored prestanka rata u Sloveniji početkom jula 1991, i potonje odluke o povlaenju snaga JNA iz te republike sukobi u Jugoslaviji se nisu smirili.20 U Hrvatskoj je tinjao sukob na obodima područja gde je živelo srpsko stanovništvo. U tim početnim događajima, JNA je još uvek nastojala da drži tampon-zone između hrvatskih snaga MUP-a i srpskih naoružanih grupa. U ovoj fazi sukoba OMJ iz sastava V vojne oblasti bile su angažovane na više neuralgiænih tačaka. Početkom jula deo OMJ iz I armije koncentrisan je na prostoru granice Srbije i Hrvatske (1. proleterska gardijska, 36, 51, 453. mbr), dok je 12. proleterska mbr u Osijeku delom utvrđena u gradu, a delom na obodu i vojnim objektima oko grada gde je vršila demonstrativne pokrete. Glavne snage ove brigade su izmeštene na poligon C, jake snage su ostavili u kasarni da je brane, dok je deo ljudstva obezbeđivao mostove na Dunavu.21
.....Snage 36. mehanizovane brigade bile su u Baranji i pomogle su da se u toj zoni lakše formira teritorijalna celina pod srpskom kontrolom.22 Od 1. avgusta snage 51. mbr prelaze u istonu Slavoniju.23 U Vukovar kao pojačanje stiže 1.mb/453.mbr, a u Vinkovce 2.mb/36.mbr.24 Potpuno nečoekivano, sredinom avgusta naređena je demobilizacija rezervnog sastava kod 1. pgmbr, pa je u zoni razmeštaja ostalo samo kadrovsko jezgro brigade. Sa takvim stanjem brigada je krajem avgusta uputila 2. mehanizovani bataljon u prostor Borova Sela i Borova naselja, gde je prvobitno trebalo da bude u ulozi tampon-zone. Međutim, ubrzo se ova jedinica ukljuuje u borbena dejstva protiv hrvatskih snaga. U isto vreme 1. oklopni bataljon odlazi u Vukovar radi deblokade tamošnje kasarne. U tim dejstvima ova jedinica je pretrpela prve gubitke u ljudstvu i tehnici. U toku septembra otpušten je deo vojnika septembarske generacije, pa je opala brojnost ne samo kod 1. pgmbr nego i kod drugih jedinica. Usledila je treæa mobilizacija, ali sada sa znatno manjim odzivom i u uslovima kada su borbe veæ bile počele.25
.....Posle proglašenja Srpske autonomne pokrajine Zapadna Slavonija i sukoba sa hrvatskim snagama koji su poeli 13. avgusta, u taj prostor su nekoliko dana kasnije upuæeni delovi 265. brigade (i 329. okbr). Posebnom naredbom, 265. oklopna brigada uputila je 17. avgusta u Okučane borbenu grupu 2. mb/265. brigade, radi uspostavljanja tampon-zone između sukobljenih hrvatskih vojnih, policijskih i drugih snaga i lokalne srpske TO i naoružanog stanovništva. Cilj je bio i da se obezbedi prolazak konvoja železnikom prugom. Grupa je izašla iz blokirane kasarne u Bjelovaru, a na ulazu u Okuane trebalo je da joj predstavnik Predsedništva SFRJ preda precizniji zadatak. Grupa se, međutim, ubrzo našla u sedištu sukoba koji je njenom pojavom do veernjih asova prestao kada je uspostavljena i tampon-zona. Prema svedoenjima pripadnika grupe, obe strane – hrvatska i srpska – vršile su pritisak na ovaj sastav radi ostvarenja svojih ciljeva.
.....U septembru se situacija pogoršala: izbili su novi sukobi i ova borbena grupa se našla pod vatrom od koje je stradalo nekoliko njenih pripadnika. Grupa je od početka bila potpuno odsečena od matine jedinice i prepuštena sebi i u snabdevanju i delovanju.26


Slovenija 1991.

.....Hrvatski general Martin Špegelj piše u svojim seæanjima da je iz proizvodnje u fabrici „Ðuro Ðakoviæ“ na stranu „sklonio“ 11 tenkova M-84, predviđenih za transport do Rijeke i potom brodom za Kuvajt. Kako je to bio značjan izvozni posao, njihovo zadržavanje je zabranio lino predsednik Hrvatske Tuđđman! Tenkovi su, kao i druge sledeæe partije, u saradnji sa vlastima u Beogradu upuæeni brodovima za Kuvajt. Špegelj navodi da je od 110 proizvedenih tenkova u toku 1991, do kraja novembra 66 izvezeno u Kuvajt, 33 predato JNA, a 11 snagama ZNG.27
.....Od 2. septembra preduzeto je više napada na kasarne JNA u Petrinji.28 Napad hrvatskih snaga na opkoljene garnizone u kojima su bile smeštene jedinice 32. korpusa poeo je 15. septembra, a u prema naredbi predsednika Predsedništva SFRJ Stipe Mesiæa koja je nalagala da se jedinice JNA u narednih 48 sati povuku u svoje kasarne.29 Iako su je vojne vlasti smatrale neozbiljnom, ova naredba je bila signal za napade i definitivnu blokadu kasarni JNA u hrvatskim gradovima. Posle borbi, pale su sledeæe jedinice: u Jastrebarskom 13. septembra potpuno je opkoljena 4. oklopna brigada, koja je pre potpune blokade 3. septembra primila 150 vojnika iz sastava III vojne oblasti sa kojima je izvršena dekonzervacija 3.oklopnog bataljona i popuna preostalih snaga brigade. U Gospiæu, napadnuta je kasarna gde su bili delovi 236. proleterske motorizovane brigade i mehanizovani bataljon 4. oklopne brigade. Ove snage su se predale 18. septembra popodne, a njihova tehnika i naoružanje su pali u hrvatske ruke. Pokušaj da se lokalnim srpskim snagama i delovima 329. oklopne brigade oslobodi ova kasarna nije uspeo. Posle teških borbi oko kasarne u Osijeku, gde je imala i gubitke, u Tenje se 17.septembra probila glavnina 12. proleterske motorizovane brigade.30 Njen motorizovani bataljon koji je bio u Našicama predao se 21. septembra. Od 22. septembra vode se pregovori sa predstavnicima opkoljenog 32. korpusa u Varaždinu. Potom, korpus se predaje. U varaždinskim kasarnama ostala su 74 tenka T-55, 3 plivajuæa tenka, 2 tenka nosača mosta, 5 tenkova za izvlačenje, 71 oklopni transporter (OT) i mnoštvo druge opreme korpusa. Deo ove tehnike odmah je upuæen na front za popunu jedinica Zbora narodne garde (ZNG). Manji deo te tehnike snage JNA su povratile, na primer 13 tenkova u kasnijoj borbi kod Karlovca.31
.....U međuvremenu, snage 5. korpusa prešle su 25. septembra 1991. iz severozapadne Bosne u zapadnu Slavoniju. Noseæe snage dejstva bile su 329. oklopna brigada, kao i oklopni bataljoni 16. proleterske i 343. mtbr. U napadu 29. septembra, u ruke hrvatskih snaga pala je kasarna u Bjelovaru, odnosno kompletna 265. mehanizovana brigada, bez borbene grupe u Okučanima. Preživeli pripadnici jedinice su zarobljeni, a istog dana predveče komandant brigade pukovnik Rajko Kovaeviæ i dva njegova pomoænika streljani su ispred komande brigade. Potom major Milan Tepiæ diže u vazduh objekat (skladište) Bedemik, kojom prilikom stradaju on i vojnik Mirkoviæ u borbenom vozilu, kao i jedan broj hrvatskih vojnika koji su opkolili objekte. Borbena grupa 265. oklopne brigade priključuje se 30. septembra najbližoj jedinici koja je stigla u zapadnu Slavoniju banjalučkoj 16. proleterskoj mtbr.32 Na tom prostoru osnovna i jedina OMJ bila je 329. oklopna brigada, kao i dva oklopna bataljona motorizovanih brigada: 16. i 343. Oklopna brigada je usmerena prema Novog Gradišci i dalje u zahvatu autoputa Beograd–Zagreb. Naoružan tenkovima T-34, oklopni bataljon 16. proleterske stigao je do mesta Paklenice i Starog Grabovca. Posle početnih uspeha 329.brigada kao i druge OMJ u istonoj Slavoniji zaustavile su se u prostoru srpskih sela i služile kao podrška pešadijskim snagama JNA i TO, više ne napredujuæi na terenu.33
.....Snage OMJ koje nisu zarobljene padom 32. korpusa uglavnom su bile okružene i blokirane u garnizonima Zagreb, Dugo Selo, Jastrebarsko i Karlovac. U Centru vojno-tehnikih škola od borbenih vozila koja su bila u školskom procesu još krajem 1990. formirana je mešovita oklopno-mehanizovana četa sa vodovima tenkova, protivavionskim i protivoklopnim samohodnim oruđima, i oklopnim transporterima. Ovaj sastav se od 13. septembra nalazio u potpunoj blokadi.34 Deo snaga, kao 4. oklopna brigada, ostao je u okruženju u svojim garnizonima. U svojim seæanjima vršilac dužnosti komandanta te jedinice potpukovnik Tačiæ piše da mu je komanda korpusa 7. novembra naredila da onesposobi sva borbena vozila kako ne bi pala u ruke hrvatskih snaga. On taj zadatak nije izvršio, ali se to pokazalo mudrom odlukom buduæi da je naredba samo tri dana kasnije promenjena. Tog dana Tačiæ je imao gotovo celokupnu tehniku svoje jedinice spremnu za pokret, zahvaljujuæi tome što je tokom blokade u brigadi organizovano obučavanje 76 vojnika za vožnju. Supruge i deca starešina dobili su zadatak da voze privatne automobile, a svo sposobno ljudstvo trebalo je da vozi borbena ili motorna vozila brigade. Na taj nain je veæina brigade uspela da se evakuiše.35
.....Deo snaga iz karlovake kasarne Logorište jačine 42 borbena vozila i 50 drugih vozila izvuen je u akciji 6. novembra uz pomoæ zaječarske 9. motorizovane brigade. Zaječarski tenkisti pod komandom potpukovnika Gergara uspostavili su mostobran preko Kupe i potom se sa ljudstvom iz kasarne probili na srpsku teritoriju, ponovo prelazeæi preko Kupe korišæenjem lansirnog mosta.36 U toku novembra, iz Jastrebarskog je deblokirana 4. oklopna brigada i prebaena u Tuzlu.37 Poetkom decembra iz Zagreba i Dugog Sela evakuisana je 140. motorizovana brigada pravcem Sesvete–Karlovac–Vojniæ i dalje u Bosnu, u Sarajevo. Deo sredstava brigade je onesposobljen prema prvobitnim naredbama, a potom vraæen u upotrebu. Iz Rijeke je još ranije bila prebačena 13. proleterska mtbr.38


U Vukovaru

.....Van domašaja hrvatskih snaga, na teritoriji sa srpskim stanovništvom nalazile su se OMJ u Petrinji (622. mtbr, 1/51. mbr) kao i snage 329. oklopne brigade, koje su od ranije bile razmeštene na ovom prostoru. Na tom području formirani 3. odred TO imao je nekoliko tenkova T-34, koji su korišæeni u borbama. Deo ovih snaga ušao je u sastav Operativne grupe br. 1 (OG-1). I pored prilino impresivne brojnosti od oko 150 borbenih vozila u sastavu prve grupe, ona se i na ovom ratištu pretvorila u sredstvo podrške nižim taktičkim pešadijskim sastavima JNA i srpske TO. Izuzetak je bio oklopni bataljon sa tenkovima M-84 iz 51.mbr, koji je bio pod direktnom komandom OG-1 i korišæen je u adekvatnijoj nameni. Južnije u prostoru dela Korduna i Like obrazovana je OG-3 sa OMJ koje su tu od ranije bile razmeštene iz sastava 4. i 329. oklopne brigade sa tenkovima i oklopnim transporterima.39 Sredinom decembra 1991, propala je hrvatska operacija nazvana „Vihor“ na prostoru Banije sa upotrebom OMJ, posle čega su se hrvatske jedinice povukle. Zanimljivo je da su hrvatske snage forsirale Kupu, koristeæi skelu tipa “GSP” za prebacivanje borbenih vozila (b/v), ali su u povlačenju uništile svih 10 b/v (8 tenkova i 2 oklopna transportera).
.....Na prostoru SAO Krajine, 9. korpus u Kninu imao je u svom sastavu dve mtbr (180, 221), po okb i jedan mb. Sa ostrva Visa krajem 1990. povueni su tenkovi T-34 koji su uvršteni u 180. mtbr. U sastav korpusa ušla su i dva bataljona: okb koji je bio u mostarskoj 10. mtbr i okb sastavljen od sredstava ŠCOJ koji je ranije stigao u Kupres (poznati kasnije kao 9. i 10. okb).40 Nešto kasnije, naređeno je formiranje oklopnog bataljona sa tenkovima T-34 u sastavu 145. plašæanske lake pešadijske brigade (lpbr) koju su inili pripadnici TO i reaktivirane 316.(kasnije 1.) mtbr tipa „R”.41 Iako je ovaj prostor bio neodgovarajuæi za upotrebu OMJ, posebno tenkova, 9. korpus ih je koristio na prilino adekvatan nain i njihovom upotrebom ostvario je znaajne rezultate u jesen 1991.
.....U napadu na Šibenik u operaciji Obala 91 od 16. septembra na dalje, 9. korpus je angažovao oko 100 borbenih vozila koja su se probila gotovo do obale da bi deblokirala deo jedinica u okruženju. Oklopni bataljon 221. mtbr uestvovao je kao deo 180. mtbr u deblokadi kasarni JNA u Zadru, od 28. septembra do 6. oktobra 1991. Oklopne snage dejstvujuæi od poligona Šepurine stigle su do pred sam grad, ali su se posle evakuacije snaga JNA iz Zadra i otpora hrvatskih jedinica sredinom oktobra povukle dalje od Zadra.42
.....Na dubrovačkom ratištu, gde reljef nije dozvoljavao veæu upotrebu OMJ, bile su angažovane snage oklopnog bataljona 5. proleterske brigade iz Titograda, na pravcu kroz Boku, Konavle sve do Dubrovnika. Bataljon je bio naoružan tenkovima T-34B i oklopnim transporterima M-60. Kasnije, dolaskom snaga 37.užikog korpusa, u njegov sastav ukljuen je još jedan (dva-?) okb sa tenkovima T-55 i M-84, odnosno borbenim vozilima pešadije (kod Slanog) koji je dejstvovao iz Hercegovine i uestvovao u zauzimanju Stona.43 Od jedinica povučenih iz Hrvatske, naređeno je da okb/139. mtbr iz Pule pređe u sastav 5. proleterske motorizovane brigade A klasifikacije.44
.....U toku jeseni jake OMJ dejstvovale su protiv hrvatskih snaga u istočnoj Slavoniji, u široj zoni Vinkovaca i Vukovara.45 Uz snage koje su vodile borbe od kraja avgusta, tokom septembra u ovaj deo ratišta uvode se: 252. okbr i 2. pgmbr (19. septembra), a zatim i 3. pgmbr. Od 29. septembra uključena je i 211. oklopna brigada iz Niša, a potom i Gardijska mtbr sa svojim oklopnim bataljonom. U niškoj 211. oklopnoj brigadi tri puta je vršena mobilizacija, komandant je bio neopravdano zamenjen, pa je jedinica krenula na ratište sa potpuno izmenjenim rezervnim sastavom. U međuvremenu, vojniki sastav martovske partije, tada najobueniji, poslat je u V vojnu oblast za popunu tamošnjih jedinica. U toku borbenih dejstava izvršena je još jedna smena rezervista, što je brigadu ponovo vratilo u stanje obuke. Odluka o 45-dnevnom boravku rezervista posebno je nanela štetu funkcionisanju jedinice.4
.....Na ratište je 19. septembra iz Kraljeva stigla 252. oklopna brigada47 i posle tri dana uvedena je u borbe u Tovarniku, a zatim i na drugim mestima. Ova brigada se 13. oktobra kao prva jedinica JNA sukobila sa jednom hrvatskom oklopnom jedinicom. Padom kasarni u Zagorju i na drugim mestima, hrvatske snage su se domogle veæeg broja borbenih vozila, koja su potom upuæena na ratište u istonoj Slavoniji. Tenkovi su iz Varaždina stigli 5. oktobra u istonu Slavoniju, a u selo Nuštar na prvoj liniji fronta 7. oktobra. Hrvatske snage su imale ideju da se 13. oktobra iz Nuštra uz pomoæ tih tenkova probiju do Vukovara. U okolini sela Marinaca, snage hrvatske 109. brigade su sa jednom tenkovskom četom T-55 napale ukopane tenkove M-84 252. oklopne brigade. U ovoj borbi one su pretrpele poraz i izgubile 3–5 tenkova i 2 oklopna transportera. Posle neuspeha kraljevačke brigade u napadu na dobro utvrđen Nuštar, jedinica je povučena na odmor i zamenu ljudstva i ponovo uvedena u borbu.48 Zanimljivo je da je nekoliko tenkova T-55 zarobljenih od hrvatskih snaga neko vreme koristila i paravojna Srpska dobrovoljaka garda.
.....Kod 3. pgmbr bile su tri „predratne“ mobilizacije, ali sa dobrim odzivom rezervnog sastava. Ova brigada je 18. septembra pošla iz Požarevca i veæ od 20.istog meseca uvedena je u borbe kod Tovarnika.49 Tu su se veæ nalazile snage 1.pgmbr, sa kojima je 3. brigada krenula u deblokadu kasarne u Vinkovcima. Preostali deo snaga 1. pgmbr uestvovao je u blokadi i proterivanju hrvatskih snaga iz Iloka. Brigada je u ovom periodu delovala po bataljonima i to na više pravaca na gotovo čitavom prostoru ovog dela ratišta.50




.....Odmah posle uvođenja na ratište, valjevska 2. pgmbr51 pretrpela je gubitke u Tovarniku i Šidu, posle ega je došlo do njenog raspada. Kuæama se vratilo 2.800 rezervista brigade, dok su na terenu ostali aktivni vojniki sastav, manji broj rezervista i dobrovoljci. Brigada je izvuena van linija dodira, ponovo popunjena i tek kasnije opet uvedena u borbe. Jedan valjevski rezervista dovezao je vozilo BVP direktno ispred Skupštine SFRJ u znak protesta zbog katastrofalne situacije na ratištu.52
.....Masovnih slučajeva dezerterstva rezervista bilo je i kod 80, 169. i 544.mtbr, 19. pbr…53 Višestruki problemi odziva na mobilizaciju, odnosno popune OMJ rezervnim sastavom (nedefinisani ratni ciljevi, politike i ideološke razlike, socijalni status i razlike) doveli su do pada odziva za 40%. Posebno je bilo teško održati koheziju kada je doneta odluka o 45-dnevnim smenama. U tom periodu veæ poinje da stiže rezervni sastav slabijeg kvaliteta, iz raznih delova Srbije, neodgovarajuæih vojnoevidencijskih sposobnosti („VES-ova“). U isto vreme bilo je potrebno organizovati doobuku rezervnog sastava i voditi borbena dejstva. Do povremenog bunta i odlaska manjih ili veæih grupa rezervista iz jedinica i dalje je dolazilo.54
.....Iako je, navodno, postojao plan o prodoru ovih snaga kroz Slavoniju i spajanju sa jedinicama u zapadnoj Slavoniji, one su ostale u borbama sa znatno inferiornijim snagama ZNG rasutim po selima u ovom podruju, pretvarajuæi se u jedinice za podršku pešadijskim snagama JNA i srpske TO, kao i u pokretnu artiljeriju. S druge strane, u pokušajima OMJ da deluju kao nosioci napada sadejstvo sa pešadijom bilo je slabo ili je potpuno izostajalo pa su tenkovi postajali lak plen za protivoklopna sredstva. I upotreba tenkova u naseljenim mestima je bila problematična, takođe često vezana za sadejstvo sa pešadijom.55 Za ilustraciju navodimo da je četa iz 1. pgmbr koja je upuæena kao pomoæ 2. pgmbr u napadu na Bogdanovce imala 9 poginulih pripadnika, prevashodno zbog toga što nije imala pešadiju da štiti tenkove od dejstva protivoklopnih sredstava. Brigada je kasnije rešavala problem nedostatka pešadije upotrebom odreda TO koji su bili prepotčinjavani brigadi (dva odreda TO iz užikog odreda); pripadnici tih odreda su prethodno prošli kraæu obuku u sadejstvu sa oklopnim snagama.56
.....Ratujuæi sa hrvatskim snagama u istonoj Slavoniji snage OMJ imale su značajne gubitke. Navodimo nekoliko jedinica za koje smo identifikovali podatke:
– 1. pgmbr: do sredine decembra stradalo je ukupno 26 pripadnika,
– 2. pgmbr: 27 poginulih odnosno 163 ranjena,
– 51. mbr: 43 poginula i još 17 iz pridodatih sastava, 9 poginulih van
borbenih dejstava i 2 nestala, potom 158 ranjenih u borbama, još 64 iz pridodatih
jedinica i još 61 povređen i ranjen van borbenih dejstava,
– 211. okbr: 21 poginuo i 111 ranjenih pripadnika.57
Pored ljudskih gubitaka u operacijama 1991. godine izgubljena je i značajna koliina borbenih vozila. Prema izjavi načelnika roda OMJ, procena gubitaka na kraju 1991. godine bila je 4–5% (!) od ukupne količine borbenih vozila ovog roda.
Navodimo veæe gubitke roda OMJ JNA u toj godini:
– u Sloveniji su ostala „na čuvanju“ borbena vozila 1. okbr (bez dela koji je
prešao u Banja Luku), kao i sastavi okb iz Vipave, Pivke, Maribora i Ilirske Bistrice;
– u Hrvatskoj su zarobljene snage 32. mbr u Varaždinu, veæi deo snaga 265. mbr u Bjelovaru, okb 73. mtbr u Koprivnici i mb 12. proleterske u Slavoniji, a u sastav HV ušli su tenkovi koji su se zatekli u fabrici „Ðuro Ðakoviæ“ u Slavonskom Brodu;



.....General Špegelj navodi da su hrvatske snage zaplenile 240 tenkova, 320 OT raznih tipova, 280 samohodnih protivtenkovskih i 20 samohodnih protivavionskih oruđa.59 Podatke o tome da je zarobljeno 200 tenkova i 150 borbenih vozila pešadije kasnije je izneo hrvatski general Tus.60 Ove snage su formirale jezgro OMJ hrvatske vojske.61
.....Iako su jedinice JNA vodile mnoge istaknute starešine tenkovskog roda (vojne oblasti: Života Paniæ (I), Života Avramoviæ (V), korpusi: Nikola Uzelac (5.), Mladen Bratiæ (12.), Miæo Deliæ (31.), odnosno Dragoljub Aranđeloviæ (1.pgmd) i drugi) – ostaje utisak da je 1991. godina pokazala mnoge manjkavosti upotrebe ovog roda. Suprotno očekivanju, OMJ nisu bile nosilac slamanja separatističkih vojski, često su delovale samostalno, ponekad i u uslovima gradske borbe. Nedostatak dobro obučene pešadije koja je trebalo da prati tenkove ispoljen je u svoj svojoj dramatičnosti. Pridodavanje snaga TO radi sadejstva sa OMJ u napadu nije dalo željene efekte, a uloga rezervista kao prateæe pešadije posebno je bila problematična i puna loših primera – unutar OMJ, tako i u njima pridodatim jedinicama. Tenkovi su se pretvarali u samohodna oruđa, često potpuno statična. Izostale su glavne karakteristike roda – brzina, udar, manevar. Protivnik za koji se JNA godinama spremala – u stvari nije došao. Pozitivni primeri samoinicijative bili su dejstvo borbene grupe 265. mbr iz Bjelovara, koja se posle pada svoje jedinice spojila sa ostalim snagama JNA, zatim izvlačenje jedinice iz kasarne Logorište odlučnom akcijom zaječarskih tenkista kao i gotovo kompletno izvlačenje preostalih efektiva 4. oklopne brigade iz Jastrebarskog.62
.....U toku 1992. sumirani su rezultati i iskustva upotrebe OMJ. Bilo je primera da se jedna oklopna ili mehanizovana brigada rasprši na 500, bataljoni na 100, a čete na 25 kvadratnih kilometara. Takve jedinice nisu bile u moguænosti da efikasno dejstvuju i da doprinesu rešavanju borbene situacije u svoju korist. Rat je doneo saznanje da raniji nain obučavanja OMJ bez sadejstva sa pešadijskim, artiljerijskim i inžinjerijskim jedinicama nije bio adekvatan, jer se nedovoljno uvežbani kao celine nisu mogli upotrebiti za zajedničko dejstvo, koje je u takvim situacijama neophodno. Nova saznanja su potvrdila da tenk bez podrške ostalih rodovskih jedinica ne može u potpunosti da ispolji svoju pokretljivost i vatrenu moæ. Zbog toga su OMJ češæe nego što je trebalo dolazile pod udar neprijateljskih sredstava za blisku protivoklopnu borbu, a posledica toga su bili nepotrebni gubici i u ljudstvu i u tehnici.63




.....Veæi deo tereta borbenih dejstava u ovom periodu izneli su redovni vojnici, na odsluženju roka. Oni su pokazali zavidan nivo discipline i poznavanja tenkovskog zanata, za razliku od pripadnika rezervnog sastava. I kasnija borbena dejstva u Bosni i Hercegovini pokazala su sve manjkavosti rezervnog sastava, koji se uglavnom nije usuđivao da krene u akciju bez podrške tenkova. Tenkovi su najviše služili za ulivanje sigurnosti.6
.....Jedan od tenkista ovako je sumirao iskustva rata u istonoj Slavoniji: „Nedostajala nam je jedino obučena pešadija i inžinjerija za praæenje i zaštitu tenkova od sredstava za blisku protivoklopnu borbu i mina, jer su tenkovi najosetljiviji kada ostanu bez te podrške. U tim borbama nedostatak pešadije nadoknađivali smo snažnom vatrom iz tenkovskih topova i artiljerijskom vatrom. Inžinjerijska zaštita pokazala se kao nužna zbog masovnog protivtenkovskog zaprečavanja, jer su hrvatske jedinice jednostavno rasipale mine izvan puteva i primoravale oklopna vozila da se kreæu putevima kako bi ih navele pred svoja protivoklopna sredstva“.65
.....Početkom 1993. Odeljenje OMJ Uprave KoV Generalštaba Vojske Jugoslavije izdalo je studiju Taktička iskustva OMJ u pripremi i izvođenju borbenih dejstava u ratu u Hrvatskoj. Ova studija je ukazala na mnoštvo problema uočenih u upotrebi OMJ u periodu rata 1991–1992. Pre svega to je bio problem mobilizacije: svakoj mobilisanoj jedinici bilo je potrebno 15 dana za ličnu i zajedničku obuku, potom i preobuku rezervnog sastava. Potrebno je bilo i utvrditi zdravstveno stanje rezervista. Na bazi mobilizacijskih iskustava, predloženo je da se smanji procenat motornih vozila u konzervaciji kod jedinica A klasifikacije. Borbena dejstva su pokazala mnoga odstupanja od pravila borbene upotrebe jedinica, što je uglavnom imalo nepovoljne posledice. Pretpostavljene komande su određivale zadatke, sastav i način upotrebe „najčešæe policijske prirode, za šta OMJ nisu osposobljene“. Potrebno je bilo analizirati iskustva iz upotrebe u tamponzonama, u odbranama kasarni, napadima na utvrđena naselja ili vođenju borbe u gradskim sredinama, koja do tada nisu bila teorijski razrađena. Rat je nametnuo potrebu nove organizacije OMJ, promenu odnosa tenkova i pešadije, obezbeđenje veæe artiljerijske podrške, kao i ugrađivanje minobacaa na OT ili BVP.66




.....Oklopno-mehanizovane jedinice su u ratnom sukobu 1991–92. nenamenski upotrebljavane, protivno svim utvrđenim naelima – za demonstraciju sile ili kao glavne snage u napadima na veæa mesta i gradove pri emu protivnik nije raspolagao značajnijim oklopnim sredstvima. Najsavremenija sredstva u tom periodu tenkovi M-84/A i borbena vozila pešadije M-80A – data su rezervnom sastavu koji nije bio u dovoljnoj meri osposobljen za rukovanje velikim brojem elektronskih i ostalih složenih uređaja u tenkovima i BVP. Posledice toga bile su: veliki broj kvarova, neadekvatno tehniko održavanje iz domena posade, gubitak znatnog broja individualnih kompleta za osnovno održavanje sa borbenih vozila. Izuzetno skupa sredstva izbacivana su iz borbe zbog neprofesionalnog odnosa prema tehnici, neosposobljenosti posada i nenamenske upotrebe OMJ. Izostala su dejstva „oklop na oklop“. U veæini sluajeva tenkovi su korišæeni kao nepokretne vatrene take na linijama dodira sa protivnikom. Nepripremljenost i neosposobljenost posada rezervnog sastava za borbu u gradskim sredinama bez klasičnog fronta i van naelne upotrebe OMJ – prouzrokovale su značajne gubitke tenkova i transportera od protivnika koji je bio opremljen sredstvima za blisku protivoklopnu borbu i drugim minsko-eksplozivnim sredstvima (kao u sluaju na Trpinjskoj cesti u Vukovaru). Na prostoru istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srema bilo je grupisano 9 oklopnih ili mehanizovanih brigada (1, 2, 3, 12, 36, 51,211, 252, 453), ali je i pored prevlasti u vazdušnom prostoru ostvaren neznatan učinak u odnosu na razvijene snage.67
 

IbizaDriver

Guru
Osebje foruma
21. jul 2007
10.192
3.821
113
Pa tole:



U ratu



..... U prvoj polovini 1991. god dolazi do naglog pogorsanja politicko - bezbedonosne situacije na prostorima SFRJ. Vojni vrh JNA u prvoj polovini godine, naredjuje prevodjenje svih oklopnih brigada u "A" klasifikaciju.(kroz plan ''Jedinstvo'' 2 i 3). Takodje veliki broj drugih jedinica prelazi na najvisu borbenu gotovost. Formira se nova 140. mehanizovana brigada u Dugom Selu, kod Zagreba, nastala spajanjem 140.mtbr. "B" i 31.mbr. "R" klasifikacije, i koja ulazi u sastav novoformiranog 10. korpusa, sa komandom u Zagrebu. Sve jedinice imaju problem sa popunom ljudstva, koji ce biti sve vise izrazen. U atmosferi opste napetosti, dolazi i do prve upotrebe oklopnih snaga, 24.Januara kada tenkovska ceta iz Jastrebarskog biva upucena na zagrebacki aerodrom i tamo ostaje dva dana. Pocetkom marta dolazi do sukoba u Pakracu izmedju lokalnih Srba i specijalne jedinica MUP-a, JNA reaguje upucivanjem drugog bataljona 265.mbr, zarad formiranja "tampon zone", uobicajene taktike u pocetnom periodu sukoba. Borbena grupa, formirana na osnovi drugog bataljona, u Pakracu je angazovana u periodu od 2. do 18. marta. Iako je zadatak batljona bio razdvajanje hrvatskih policajaca i lokalne policije i naoruzanih gradjana, po prvi put dolazi i do napada na samu JNA, kada je na dejstvo mitraljeza sa oklopnog vozila hrvatske policije, odgovoreno vatrom sa jednog tenka JNA. I pored izuzetno velike tenzije, nakon pregovora dolazi do odredjene stabilizacije. U medjuvremenu 9. marta OMJ su upotrebljene i u samom glavnom gradu -Beogradu, kada su te veceri oko 18.30h jedinice Prve mehanizovane brigade izasle na ulice i posele kljucne tacke u gradu. Razlog su bile masovne demonstracije opozicije, koje su se dogodile tog dana i prilikom kojih je stradao po jedan demonstrant i policajac. Predsednistvo SFRJ je donelo odluku o angazovanju JNA, zarad sprecavanja dalje eskalacije sukoba i funkcionisanja pravne drzave. Vec narednog dana u popodnevnim casovima jedinice JNA su povucene u svoje garnizone. Tokom ovog angazmana nije bilo incidenata bilo koje vrste.

.....Vec 30. marta dolazi do nove upotrebe oklopnih jedinica, i to ovoga puta u mnogo opasnijem ambijentu. Nakon izbijanja sukoba i nekoliko poginulih u sukobu hrvatske policije i srpske milicije u rejonu Plitvickih jezera, upucuje se mehanizovani bat. iz Karlovca, iz sastava 4.okbr., sa zadatkom prekida borbi i uspostavljanja tampon zone. Sutradan 31.marta iz sastava 329.okbr iz Banja Luke upucuje se prvi oklopni bataljon u siri rejon Bihaca, sa istim zadatkom sprecavanja sukoba dve strane u rejonu Plitvickih jezera. Ovaj bataljon, rastrkan po delovima sirom Like ostaje na ovom zadatku sve do septembra 1991. Na slicnom zadatku angazovan je izmedju ostalog i oklopni bataljon 221.mtbr 9.korpusa iz Knina, koji je bio rasporedjen u rejonu reka Zrmanja i Krke i u Kijevu.
.....Pocetkom aprila 1991. na kolegijumu SSNO donosi se odluka o slanju pojacanja jedinicama na kriznim podrucjima, pa se u duhu odluke po jedan bataljon iz 36.(Subotica) i 453. mehanizovane brigade (S.Mitrovica) uputi u Istocnu Slavoniju. Istovremeno se jedan oklopni bataljon sa tenkovima M-84. upucuje iz 51.mbr (Pancevo) preko Prijedora u Petrinju u sastav tamosnje 622.mtbr. Tenkovi ovog bataljona su kasnije i ostali na ovom podrucju u sastavu vojske Srpske Krajine.
.....Pocetkom maja jedan od dva oklopna bataljona 10.mtbr iz Mostara, dobija zadatak o predislokaciji na Kupresku visoravan. Tokom marsevanja prema cilju 7.maja u selu Polog oklopni bataljon je zaustavljen i blokiran od strane lokalnih mestana. Nadlezne komande na novonastalu situaciju reaguju upucivanjem borbene grupe jacine oklopnog bataljona iz sastava Skolskog centra OMJ iz Banja Luke. Angazovani su tenkovi M-84 i T-72, koji su popunjeni pitomcima 44. klase Vojne akademije, kojoj je to bila zavrsna godina. Borbena grupa je usiljenim marsem preko Kljuca i Sipova stigla u Donji Malovan, blizu Kupresa. Nakon intervencije predsednika predsednistva BiH Alije Izetbegovica propustene su i snage mostarskog okb, koji je zatim stigao u Kupres. U kasnijem periodu ova dva oklopna bataljona su usla u sastav kninskog korpusa. U ovom periodu rezervnim sastavom su popunjene 211., 453. i 1.gardijska mehanizovana brigada. Odziv je bio visok, a kod 1.gmbr cak 107%, ali posle 18 dana ljudstvo je vraceno kucama. Deo rezervista iz niske 211.okbr je upucen u sastav 3.okb 1. oklopne brigade u Vrhnici i 2.okb 228.motorizovane brigade u Pivki, jer su pomenuti bataljoni bili bez potrebnog ljudstva (R status)
.....Nakon sukoba hrvatske policije i naoruzanih mestana u Borovom selu 2.maja, angazovana je iz Osijeka 12.proleterska mehanizovana brigada, koja je razmestena oko ovog mesta, a deo je ucestvovao u izvlacenju blokiranih i opkoljenih policajaca. U opstoj tenziji lako je dolazilo do novih incidenata. Prilikom izlaska dela ove brigade iz kasarne 27.juna savladane su barikade na izlazu, da bi zatim tokom nastupanja doslo do poznatog dogadjaja kada je tenk T-55 pregazio auto ''Ficu'', koji je postavljen na putu kretanja kolone, da bi snimak sa lica mesta obisao svet, snizavajuci i onako los rejtig JNA i Srbije uopste. Mnogo godina kasnije vlanik ''Fice'' je kao nadoknadu od Hrvatske dobio novi automobil - Golf.
.....Krajem juna jos ranije angazovan prvi bataljon 36.mehanizovane brigade prebacen je u Beli Manastir i okolinu, dok se 51.mbr iz Panceva prebazirala u prostoru Apatin - Crvenka - Odzaci. Nova mobilizacije je izvrsena u 1.gardijskoj mehanizovanoj brigadi sa odzivom od 97%. Ova jedinica je tokom noci 3. jula upucena u okolinu S. Mitrovice. Takodje je i 2.okb 4.okbr iz Jastrebarskog pocetkom avgusta upucen na Slunj, gde je i docekao pocetak vecih borbenih dejstava.


Rat u Sloveniji



.....I pored toga sto je sve upucivalo da rasplet jugoslovenske krize biti pre svega vojnog karaktera, kratkotrajni rat u Sloveniji je za siru javnost bio iznenadan i neocekivan dogadjaj. Prethodnih meseci fokus paznje je vise bio uperen na prostor Hrvatske, odnosno oblasti sa mesovitim sastavom stanovnistva, gde je vec dolazilo do sukoba i gde su vec pale prve zrtve. I pored visegodisnje javne netrpeljivosti izmedju Slovenije i JNA u istom periodu bilo je mnogo manje incidenata u odnosu na Hrvatsku. Do otvorenog sukoba umalo nije doslo 23. maja kada su pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Slovenije uhapsili, ali zatim i oslobodili trojicu pripadnika JNA. Nakon toga jedinice JNA (31.korpus) su opkolile centar za obuku TO u mestu Pakre, kada je izmedju ostaloga angazovano i 7 tenkova. Tom prilikom nastradala je jedna osoba u nesrecnom slucaju kada je pregazena oklopnim vozilom BoV. Vec 26-27. maja pripadnici TO su u TAM-u prisilno preuzeli 4 oklopna vozila BoV-3. Nakon pritiska armije, nesto kasnije vozila su vracena.
.....Teritorija Slovenija je bila pod komandom V Vojne oblasti i na svome prostoru je imala 31. i 14. korpus (sa komandama u Mariboru i Ljubljani), pored brojnih jedinica RV i PVO. Oklopni bataljoni bili su u sastavima 1.okbr (Vrhnika), 228.mtbr (Pivka), 13.mtbr (Ilirska Bistrica), 253.mtbr (Postojna), 195.mtbr (Maribor) i 13.mtbru u Il. Bistrici. Brigade u Mariboru i Ilirskoj Bistrici i Pivki su u svome sastavu imale po 2 okb. Sredinom maja vecina ovih jedinica je stavljena u povisenu pripravnost, a brigade u Vrhnici i Pivki su dobile ljudstvo iz 211.okbr za aktiviranje trecih okb. Po proceni slovenackih obavestajaca dana 1. juna JNA je imala 290 tenkova i 142 oklopna transportera. Prva oklopna brigada u Vrhnici je imala tenkove M-84, a sve ostale T-55, izuzev 253.mtbr, koja je jos uvek bila naoruzana sa modelom T-34.
.....Povod za sukob je bila deklaracija o suverenosti i nezavisnosti, koju su istovremeno, 25. juna 1991., usvojene u republickim parlamentima Slovenije i Hrvatske. Savezna vlada je odbacila ove odluke, proglasivsi ih nistavnim. Naredjuje prvi ratni zadatak - Da jedinice JNA posednu granicne prelaze Slovenije prema susednim drzavama, odnosno uklone novopostavljene prema Hrvatskoj. Dalji tok dogadjaja tesko je objasniti sa osnove vojnih pravila i taktike. Iako je naredjen prakticno ratni zadatak jedinice JNA su veoma naivno upotrebljene. Za izvrsenje zadataka upucene su mesovite kolone prema granicnim prelazima, obicno sacinjene od po jedne tenkovske, mehanizovane ili motorizovane cete (bataljon u slucaju a. Brnik), bez odgovarajuce logisticke i vatrene podrske. Umesto da udju u sastav borbenih grupa na pojedinim pravcima su upucene samostalne PVO baterije, koje su bile lak plen. Jedinice iako su dostigle granicne prelaze cesto nisu bile pravilno rasporedjene za odbranu. Ogroman uticaj na tok sukoba je imala i cinjenica da je kompletan vojnicki i oficirski kadar bio potpuno nespreman na psiholoskom planu. Da li je angazman bio pokriven logikom, da ce sama pojava oklopnih kolona dejstvovati otreznjujuce kao u nekim drugim situacijama, ili je na procenu situacije uticao niz drugih kompleksnih faktora, nije poznato, ali je TO Slovenije imala sasvim drugaciji pristup, koji je presudno uticao na tok sukoba. Ocigledno vojni vrh Jugoslavije nije bio svestan odlucnosti Slovenije, pritom potcenivsi spremnost i sposobnost tamosnjih jedinica TO. TO Slovenije je u skladu sa svojom skromnom opremljenoscu izabrala pravu taktiku za ovaj sukob. Dominantni vid dejstva je bilo postavljanje barikada na pravcima prodora, i iznenadna zasedna dejstva PO sredstvima, odnosno opkoljavanje i osvajanje manjih izdvojenih objekata i jedinica. Po kasnije iznetim podacima u pocetnoj fazi JNA je upotrebila 122 borbena i 80-90 neborbenih vozila. Jedinice su nastupile iz deset garnizona (dva iz Hrvatske), napredovavsi na sedam izdvojenih pravaca.
.....Prve jedinice JNA koje su pokrenute bile su 13. i 228. brigada. Deo snaga iz Il. Bistrice (13.mtbr) je nakon savladavanja barikada kod Divace i Lokova uspeo dostici granicni prelaz Fernetici. Druga kolona te brigade je putem prema Kozini dosla do prelaza Krvavi Potok. Narednog dana (27.) deo snaga je upucen ka prelazu Skofija, gde je narednog dana napadnut od snaga TO. Kolona iz 228.brigade (15 T-55 i 26 drugih vozila) je upucena prema Novoj Gorici, pravcem preko Postojne, ali je usled barikada na putu do kraja dana dospela do Vipave. Narednog dana kolona usporena brojnim preprekama tek u vecernjim casovima je posela granicne prelaze Vrtojba i Rozna Dolina, kod Nove Gorice. Narednog dana (28.juna) snage TO Slovenije su napale jedinicu JNA na prelazu Rozna Dolina, pri cemu je bilo poginulih i ranjenih, uz dva unistena i tri zaplenjena tenka T-55. Sutradan je napadnuta i Vrtojba, drugi granicni prelaz koji je posela 228.brigada. Posle krace borbe sastav JNA se predao, a TO je zaplenila jos 7 tenkova T-55. Od ovih tenkova sutradan 30. juna formirana je tenkovska ceta sa devet ispravnih tenkova, pri 6.PSTO Slovenije. Za ovu cetu je usvojen i naziv TONI-55. Drugog jula ova ceta je napala kasarnu JNA u Ajsevici, kod Nove Gorice, ali je odbijena tenkovskom vatrom iz kasarne, pri cemu je unisten jedan slovenacki tenk, nakon cega je ceta upucena u podrucje Kromberka. Drugog jula kolona od 17 tenkova iz Pivke je zaustavljena kod Orehka. U sukobu je ostecen jedan tenk, a kolana se narednog dana vratila u kasarnu. Istog dana jedinice 13. i 228.mtbr su sa granicnih prelaza Fernetici i Krvavi potok povucene u kasarne.
Zarobljeni tenk T-55 u Sloveniji 1991.
Jedan od deset tenkova T-55, koji su zaplenjeni na granicnim prelazima Rozna Dolina i Vrtojba. Vec sutradan (29.juna) tenkovi su dobili slovenacke oznake



......Prva oklopna brigada, iz Vrhnike, je nakon uzbune oko 00.30 h 27. juna, dobila naredjenje za pokret. Izvidjacka ceta je dobila zadatak da preko Ljubljane i Kranja zaposedne Ratece, Korensko sedlo, Ljubelj, Jezersko i Hrusicu. Glavni zadatak brigade je bio aerodrom Brnik, prema kome je putem dva odvojena pravca oko tri casa ujutru, upucen prvi oklopni bataljon. Prvi pravac je bio Vrhnika - Brezovica - Toskega cela - Brnik, a drugi Vrhnika- Ljubljana-Trzin-Brnik. Kolone su naisle na barikade, a kod sela Meste, blizu aerodroma Brnik, na putu je ostao pokvaren tenk M-84, koji je zatim unisten od pripadnika TO. Ovo je ujedno i prvi unisteni tenk JNA u Sloveniji. Prva oklopna brigada je ipak posela aerodrom, na koji je stiglo 14 tenkova M-84, 7 BVP i 1 komandni OT. U izvrsenju zadataka imala je nekoliko ranjenih pripadnika, od kojih dvojicu teze. Prvog jula angazovan je i drugi oklopni bataljon ove brigade. Kolona od 20 tenkova i 8 OT upucuje se prema Logatecu, ali je kod Cesarja zaustavljena uz dva ostecena tenka. Tog dana angazovana je i jedna ceta treceg bataljona, i upucena prema Ljubljani. Kod Sinje Gorice, su izgubljena dva tenka, a kolana se vratila u kasarnu. Drugog jula deo 1.okbr krece iz Vrhnike prema Postojni, ali je ova jedinica zaustavljena na Cesarskom Vrhu, nakon cega se vratila u kasarnu. Snage 1.okbr su sa aerodroma Brnik povucene tokom 4-5.jula.
m-84, unisten u Sloveniji
Ratne slike iz Slovenije su kod jugoslovenske javnosti izazvale uzas i nevericu



.....Mariborska 195.mtbr je pokrenuta 27. juna prema Sentilju i Dravogradu. Kolona upucena prema Sentilju zaustavljena je 28. juna kod Strihoveca, gde je vodila borbe uz podrsku avijacije, da bi se zatim predala. Od zarobljene tehnike formirana je jos jedna tenkovska ceta, u sastavu 7.Pokrajinskog staba TO Slovenije. Kolona upucena prema Dravogradu je istog dana zaustavljena kod Pesnice, da bi ih narednog dana (28.juna) sacekala kod mesta Ranci barikada od vagona. Barikada je probijena, ali ostaju dva zaglavljena T-55, koji su kasnije zarobljeni sa posadama. Sa pet borbenih vozila ova kolona dostize Dravograd, ali je pri tome imala ljudskih i materijalnih gubitaka. Obe kolone su imale 12 zarobljenih tenkova i jedno SO M-36, a pet borbenih vozila i jedan BTR-50 je unisteno. Od zarobljenih tenkova formirana je jos jedna tenkovska ceta, koja je uzela ucesca u napadu na Sentilj 2. jula. Tog dana napadnute su i jedinice JNA na Dravogradu.
.....Prema Sloveniji su pokrenute i mnoge jedinice JNA iz Hrvatske. Cetvrta oklopna brigada je pokrenuta 27.juna prema Bregani i Dobovu, ali je jedinica od 8 OT M-60 blokirana i opkoljena. Drugog jula upucuje se grupa od 1 tenkovske i 1 mehanizovane cete sa zadatkom da deblokira ovaj sastav. Kod Prilipa kolona je zaustavljena od TO, da bi zatim po koloni, u dosad nerazjasnjenim okolnostima, dejstvovala vlastita avijacija, pogodivsi OT M-60. Kod Krakovskog Gozda jos jedno borbeno vozilo je unisteno. a drugo osteceno. Ukupni gubici su bili troje poginulih i 19 ranjenih pripadnika, medju kojima je bio i major Slavko Dakic, koji je predvodio kolonu. Gubici u tehnici su bili jedan unisten i tri ostecena M-84, dva unistena i cetiri ostecena OT. Takodje kod mesta Poganci zaustavljena je kolona samohodnih PA vozila (12 BoV-3, 7 teretna i 4 terenska vozila), a druga slicna kolona je zaustavljena popodne kod Medvjedeka. Ove jedinice su bile iz sastava karlovackog 313.puka PVO, sa ciljem da posednu aerodrom Brnik.. Jedinica sastavljena od tenkova PT-76 i drugih vozila upucena je na prelaz Karavanke, gde se i predala 30. juna.
.....U ratnim dejstvima ucesca je uzela i 32. mehanizovana brigada iz Varazdina, koja dobija zadatak da se uputi prema G. Radgoni i Radencima. Delovi ove brigade su zaustavljeni kod mosta na Ormozu, da bi nakon borbi kolona produzila dalje. Od deset tenkova 2 su unistena, a dva zarobljena, a od 13 BVP dva su zarobljena. Sutradan 28. juna u zasedu kod Gibine je upala kolona od 5 tenkova, 7 OT i drugih vozila, koja je bila upucena kao pojacanje jedinicama kod G. Radgone (prethodno do ovog prelaza je stigao tenkovski, ali ne i logisticki deo jedinice). U zasedi je stradalo nekoliko pripadnika JNA i jedan OT. U borbama 32.mbr je imala 5 poginulih i 9 ranjenih pripadnika, uz jos osam ranjenih pripadnika 265.mbr iz Bjelovara, koji su upuceni kao pojacanje. Drugog jula kolona od 8 tenkova i 6 OT, ove brigade, pri kretanju prema Gornjoj Radgoni je napadnuta, pri cemu je iz stroja izbacen 1 tenk i 2 OT. Cetvrtog jula angazovani delovi 32. i 265.mbr su sa dostignutih polozaja povucene u maticne kasarne.

.....Zvanicno borbena dejstva su prestala 7. jula kada je potpisana Brionska deklaracija, uz asistiranje Evropske zajednice. Osnove sporazuma predvidjale su dolazak mirovnih posmatraca, tromesecni moratorijum o odluci o nezavisnosti, ali i povlacenje svih jedinica JNA iz Slovenije. Tokom minulih borbi stradalo je 44 pripadnika JNA, od cega je 19 bilo iz gore spomenutih jedinica. Gubici u tehnici su bili zarobljenih 31 tenk i 8 OT, a tesko osteceno ili unisteno je 12 tenkova (6 M-84 i 6 T-55), 5 OT/BVP, 22 samohodna orudja Praga ili BoV-3 i jedan komandni transporter. Prema dogovoru deo zarobljenih vozila je vracen u JNA, ali nekompletna i sa namernim ostecenjima.
..... Po ranije postignutom sporazumu zapoceto je sa povlacenjem jedinica JNA iz Slovenije. Generalno 14. i 31. korpus su prebaceni u Srbiju, Crnu Goru i BiH. Plan dislokacije za OMJ je predvidjao: 1.okbr je iz Vrhnika trebala preci u Banja Luku, a tenkovi T-55 te brigade trebali su biti upuceni u sastav 49.mtbr u Sarajevu i 327.mtbr u Derventi. Ipak predislociran je manji deo brigade. Oko 60 tenkova M-84 je ostalo u Sloveniji.

228.mtbr, je imala dva oklopna bataljona. Jedan je trebao uci u sastav 27.mtbr iz Raske, deatasiran u garnizon u Novom Pazaru, a drugi u sastav 5.mtbr u Podgorici. Ostatak brigade bi usao u sastav 10. korpusa, koji se nasao na sirem prostoru Bihaca.

13.mtbr iz Ilirske Bistrice je presla u Rijeku.

195.mtbr iz Maribora je dobila naredjenje da se predislocira u Valjevo. Najvise jedan bataljon je stigao u Valjevo.

253.mtbr iz Vipave, odnosno njen oklopni bataljon sa T-34 trebao je uci u sastav 92.mtbr.

.....JNA je samo delimicno povukla svoja sredstva iz Slovenije. Prema planu povucene su prvo jedinice RV i PVO, zatim mariborski 31. korpus i na kraju ljubljanski 14.korpus. Razlog su pre svega nesigurne rute povlacenja, koju su isle kroz Hrvatsku gde su vec vodjene borbe. Bilo je mnogo primera zaustavljana kompozicija i oduzimanje tehnike i ostalih sredstava. Evakuacija je obustavljena, a ostatak je ostavljen u Sloveniji na ''cuvanje'', do eventualnog deobnog bilansa. Od ostavljene tehnike, nesto kasnije, u formirana su 4 oklopna bataljona. Poslednji pripadnici JNA su trajektom napustili luku Kopar 26. oktobra 1991. godine.



Rat u Hrvatskoj



.....Pocetkom jula 1991. oklopne jedinice I Vojne oblsti su mahom bile koncetrisane na granici Srbije i Hrvatske. Suboticka 36.mbr je bila rasporedjena u Baranji, a 12.mbr se nalazila oko Osijeka, odnosno manjim delom u kasarni u tom gradu. Velika paznja je posvecena obezbedjenju mostova preko Dunava. Prvog avgusta u Istocnu Slavoniju prelazi sastav 51.mbr, a istovremeno u Vukovar je upucen 1 mehanizovani bataljon (mb) 453.mbr, odnosno 2mb 36.mbr u Vinkovce. Sredinom avgusta iz sastava 1.gmbr je povucen rezervni sastav, pa je ova brigada ostala sa mirnodpskim brojnim stanjem. Jedna u nizu cudnih i neracionalnih odluka, koje su izmedju ostaloga okarakterisale ovaj rat. Ista brigada je krajem avgusta uputila 2.mb u prostor Borovog sela, a 1.okb u Vukovar zarad deblokade kasarne, pri cemu je pretrpela gubitke. Nakon opustanja dela septembarske klase, brojno stanje je jos manje. Pokusaj nove (trece) mobilizacije samo je delimicno uspeo.

.....Nakon proglasenja autonomne pokrajine Zapadna Slavonija,dolazi do vecih sukoba 13. avgusta. Za uspostavljanje tampon zone 17.avgusta je upucen 2mb 265. brigade iz Bjelovara u Okucane. Grupa se nasla u teskoj situaciji jer su obe sukobljene strane vrsile pritisak za ispunjenje svojih zahteva. Borbena grupa 265.mbr je imala 3 tenka T-55, 9 BVP, 3 SO 122mm, 2 KOT, 1 BTR-50, 3 ZSU-57 i 15 motornih vozila. U isto vreme na prostor Z. Slavonije upucen je i deo 329.okbr iz Banja Luke.

.....Niz incidenata i izolovanih sukoba u proteklom periodu pocetkom septembra prerasta u veliki i otvoreni sukob. Polovinom sptembra zapocinje napad na blokirane kasarne sirom Hrvatske. Pojedine kasarne su relativno brzo poklekle nakon manjih ili vecih borbi, a neke su istrajale sve do postizanja kako-tako prihvatljivih kompromisa. U Gospicu 18. septembra su se nakon borbi predali delovi 236.mtbr i manji deo 4.okbr. Pokusaj deblokade ovog garnizona od dela 329.okbr i lokalnih srpskih snaga nije uspeo. Od 13. septembra u potpunosti je blokirana 4.okbr u Jastrebarskom. Borbe su vodjene i u Osijeku, da bi se 17. septembra 12.mbr iz tog grada dislocirala u Tenje. Mehanizovani bataljon ove brigade u Nasicama se medjutim predao 21. istog meseca. Svakako najveci uspeh hrvatske strane je blokada i osvajanje garnizona 32. korpusa u Varazdinu, jednog od najopremljenijih u JNA. Nakon pregovora, dolazi do predaje pri cemu izmedju ostaloga Hrvatska vojska dolazi u posed 74 tenka T-55, 71 OT raznih tipova itd. General Vlado Trifunovic, koji je potpisao akt predaje, je kasnije osudjen u odsustvu u Hrvatskoj na 15 godina zatvora, ali i u SRJ, na visegodisnju kaznu. Pravu dramu je predstavljalo osvajanje bjelovarskog garnizona u kome se nalazila kompletna 265.mehanizovana brigada (bez manjeg dela u Okucanima). Uvece, tog 29. septembra ispred zarobljenih pripadnika brigade streljen je njen komandant pukovnik Rajko Kovacevic i jos dva oficira. Major Milan Tepic u nameri da ne dozvoli osvajanje vojnog skladista Bedenik, aktivira prethodno postavljen eksploziv, pri cemu herojski gine. U istom periodu osvojene su i mnoge druge kasarne sirom Hrvatske, cime je znatno uvecana opremljenost hrvatske vojske i policije.
.....Snage 5.korpusa se 25.septembra sa prostora severozapadne Bosne presle u Zapadnu Slavoniju. Nosioci dejstva su bili delovi 329.okbr, 16.mtbr i 343.mtbr. Ovim jedinicama pridruzen je i preostali deo 265.mbr, koji se nalazio u Okucanima. Oklopna brigada je orijentisana prema Novoj Gradisci, a delovi 16.mtbr (okb sa T-34) je stigao do mesta Paklenice i Starog Grabovca.
.....U medjuvremenu mnogi garnizoni unutar Hrvatske su bili blokirani i potpuno izolovani. Deo snaga karlovackog garnizona Logoriste (42 borbena i 50 neborb. vozila) je uspesno izvucen u smeloj akciji izvedenoj 6.novembra. Preko reke Kupe 9.mtbr ia Zajecara sa dobrovoljackim jedinicima je uspostavila mostobran, da bi se zatim izvrsila evakuacija blokiranih jedinica preko lansirnog mosta. U novembru je nakon dugih pregovora deblokirana 4.okbr iz Jastrebarskog, koja je upucena u okolinu Bihaca (vidi ratni put 4.okbr). Pocetkom decembra iz Zagreba i Dugog Sela evakuisana je 140. mehanizovana brigada pravcem Sesvete - Karlovac - Vojnic - Bosna, odnosno Sarajevo.
.....Zarobljena oklopna sredstva su odmah upucivana u borbu, gde je dolazilo do losih procena i gubitaka. Sredinom decembra Hrvatske jedinice su izvele neuspesan napad uz ucesce OMJ, na prostor Banije. Hrvatske snage su izvele forsiranje reke Kupe, preko koje su prebacile oklopna sredstva uz pomoc specijalnog transportera - amfibije GSP. Ipak prilikom povlacenja unistili su svih 8 tenkova i 2 OT. JNA je u sredisnjem delu Hrvatske imala velike sastave OMJ, ali su oni obicno korisceni nenamenski, za podrsku manjih taktickih sastava. Tako je u sastavu Operativne grupe 1 (OG-1) bilo oko 150 oklopnih vozila, rasutih na velikom prostoru. Na prostoru Like i Korduna operisala je OG-3, cija su borbena oklopna sredstva poticala od delova 4. i 329.okbr. U njenom sastavu je bilo 26 tenkova M-84, 65 T-55, 13 T-34, 1 PT-76, 13 BVP, 6 OT M-60, 11 BRDM-2, 5 BTR-50, 6 TZI i 3 TNM, skupa 105 tenkova i 35 OT. U isto vreme u siroj okolini Knina, u sastavu 9. korpusa tenkove su imale 180. i 221.mtbr. Pojacanje je stiglo iz 10.mtbr iz Mostara (1okb) i okb sa Kupresa, koji je tu jos ranije upucen iz SCOMJ. Ovi bataljoni su cesto oznacavani kao 10 i 9.okb. Krajem godine sa ostrva Visa povuceni su tenkovi T-34, koji su trajektom prebaceni u Sibenik, a zatim u Benkovac. Vece akciju pracene sa OMJ, bili su tokom septembra kada je u akciji ''Obala-91'' u napadu na Sibenik angazovano oko 100 vozila. Takodje od 28. septembra do 6. oktobra u pokusaju deblokade jedinica JNA u Zadru upotrebljen je veci broj oklopnih vozila.
.....U borbama vodjenim u okolini Dubrovnika, zbog same konfiguracije terena, nisu u vecoj meri koriscene OMJ. Angazovana 5.mtbr iz Podgorice je imala jedan okb sa tenkovima T-34B i OT M-60. Dolaskom jedinica 37. Uzickog korpusa, dolaze jos dva oklopna bataljona, sa tenkovima T-55 i M-84.

Jedinicama JNA oko Dubrovnika pojacanje je pristiglo iz 37.k Uzice



.....Tokom rata 1991. najvece operacije OMJ su izvodjene na prostoru Istocne Slavonije, a najvecim delom oko Vukovara, tokom faza okruzenja i zauzimanja tog grada. Na prostoru I. Slavonije sukob je nakon niza incidenata eskalirao krajem avgusta 1991. Vec od ranije prisutnim snagama stizu pojacanja. Kraljevacka 252.okbr (bez 3.okb) i 2.pgmbr (Valjevo) dolaze 19. septembra. Tri dana kasnije 252.okbr se uvodi u borbu u rejonu Tovarnika. Ova jedinica je 13.oktobra imala uspeha u odbijanju hrvatskog napada iz pravca Nustra, koji je imao za cilj probijanje obruca oko Vukovara. Tenkovi T-55, upotrebljeni od hrvatske strane, poticali su iz osvojenih kasarni u Varazdinu. Koriscen je i odredjen broj tenkova M-84AB, namenjinih za izvoz u Kuvajt, a koji su pre toga oduzeti u fabrici u S. Brodu. U okolini sela Marinci ceta tenkova T-55 je naisla na dobro ukopane M-84 kraljevacke brigade, te je u sukobu unisteno 3-5 ''pedeset petica'' i 2 OT. Ova oklopna brigada ja izvela i neuspeli napad na Nustar, nakon kojeg je povucena na popunu i odmor i kasnije vracena u borbu.
.....Iz Pozarevca je 18.septembra upucena 3.pgmbr, koja je vec 20. bila uvedena u borbe oko Tovarnika. Nakon toga sa delovima 1.pgmbr ucestovala je operacijama oko Vinkovaca. Sve ove jedinice su bile popunjene rezervnim sastavom i minimalnim brojem mladih vojnika na odsluzenju vojnog roka. Usled nejasnih ciljeva rata i mogih drugih losih odluka moralno stanje je bilo potpuno uruseno, sa mnogim slucajevima masovnog dezertiranja, samovolje itd. Ubrzo nakon uvodjenja u borbu i gubitaka oko Tovarnika i Sida (''prijateljska vatra'' od JRV), dolazi do raspadanja valjevske 2.pgmbr, gde se oko 2.800 njenih pripadnika uputilo svojim kucama, a jedan pripadnik je u znak protesta dovezao BVP ispred skupstine SFRJ u Beogradu! U brigadi je ostao minimalni broj vojnika na odsluzenju vojnog roka i oficirski sastav, uz manji broj rezervista i dobrovoljaca. Zatim je ova jedinica izvucena sa prve linije, popunjena i kasnije ponovo je uzela ucesce u borbama. Slicnih scena, ali manjeg obima, bilo je i u mnogim drugim jedinicama na tom prostoru.
.....Od 29.septembra na ratistu je bila prisutna i 211.okbr, iz Nisa, koja je takodje u prethodnom periodu imala brojne mobilizacije rezervnog sastava, koji je cesto neplanski otpustan kod kuce. Nesto kasnije pod sumnjivim okolnostima iz Beograda je upucena i Gardijska motorizovana brigada sa svojim oklopnim bataljonom. Ukupno je bilo koncetrisano 9 brigada OMJ JNA od cega 7 mehanizovanih i 2 oklopne. Juzno od Vukovara, u sastavu op. grupe "Jug" bile su rasporedjene 252.okbr i 1.Proleterska meh. divizija (njen sastav je bio 1.,2., i 3.pgmbr) i 453.mbr. koje su dejstvovale po Vinkovcima i koridorima prema Vukovaru. U sklopu operativne grupe "Sever", bile su 12., 36. i 51.mbr. Osim ovih ucesca su uzele i mnoge druge jedinice: 80., 169. i 544.mtbr, 19.pbr i brojni dobrovoljacki i lokalni TO sastavi.U borbama koje su skupa trajale vise od 2 meseca, i pored brojnih oklopnih jedinica nisu izvodjeni veliki manevri vatrom i pokretom, kao dominantan vid dejstava ovih jedinica. Umesto ovoga oklop je uglavnom koriscen kao podrska manjim pesadijskim sastavima ili kao klasicna artiljerijska sredstva. Oklopni sastavi su trpeli velike gubitke od lakih PO sredstava usled lose, cesto i nikakve pesadijske podrske. Kolone borbenih oklopnih vozila, bez neposredne podrske su znale samostalno nadirati glavnim ulicima, gde je i ocekivan napad, dolazeci pod udar manjih grupa hrvatskih vojnika, naoruzanih mahom lakim PO sredstvima. Odlican primer, koji je kasnije enormno medijski eksploatisan je slucaj Trpinjske ceste, kada je samo u dva dana (16-18 septembra) unisteno 9 oklopnih vozila. u pokusajima da se prodre u Borovo Naselje. Veliki gubici u tehnici su bili i prilikom forsiranja kanala iz Djergaj sume, s ciljem da se osvoje silosi pored Dunava, cime bi doslo do odvajanja Borovog naselja od ostatka Vukovara. Navodno je tokom tih pokusaja doslo i do zarobljavanja 2 ili 3 tenka, koji su kasnije uspesno upotrebljeni. Sem ovih i na mnogim drugim lokacijama je bilo osetnih gubitaka (mnogo manje dokumentovanih), pa se nakon rata cesto iznosili nerealni podaci o vise stotina unistenih oklopnih vozila na Vukovarskim ulicama. Nacelnik roda OMJ je u zvanicnom glasilu JNA ''Narodna armija'', govorio o 4-5% gubitaka, od ukupno angazovanih sredstava u operacijama u I. slavoniji 1991.
.....Sem gubitaka u borbenim dejstvima tadasnja JNA je veliku kolicinu tehnike izgubila predajom / osvajanjem kasarni. Kompletna mehanizovana brigada je ostala u Varazdinu, kao i u Bjelovaru, gde je nedostajao samo deo angazovan u Okucanima, zatim osvojen je i oklopni bataljon u Koprivnici (73.mtbr), odnosno jedan mehanizovani bataljon u Nasicama (istureni deo 12.mbr). Pocetkom 1992. nadleznim medjunarodnim institucijama Hrvatska je prijavila postojanje 176 tenkova T-55, 14 M-84, 4 PT76B, 15 TZI, 5 TNM, 106 BVP i 13 OT M-60. Hrvatski General Martin Spegelj, je kasnije pisao da je osvojeno 240 tenkova i 320 raznih OT, a general TUS je kasnije govorio o 200 zarobljenih tenkova i 150 OT. Tenkovi M-84 su dosli iz proizvodnje u Slavonskom Brodu. Nalogom vrha drzave 15 M-84AB iz kontigenta za Kuvajt je vraceno sa ratista, sredjeno i preko luke Rijeka odnosno Bar isporuceno originalnom kupcu.
.....Od malobrojnih primera gde su OMJ zabelezile uspeh treba istaci deblokadu kasarne u Karlovcu i izvlacenje 4.okbr nakon visemesecne blokade. Nakon rata jasno je istaknuto da kvalitet oklopne tehnike nije bio razlog gubitaka, vec lose, cesto nikakvo sadejstvo pesadije. Izrazen problem bilo je masovno, nesablonsko miniranje. koje je cesto primoravalo OMJ da se drze glavnih puteva. Utvrdjeno je da je artiljerijska podrska neadkvatna, posebno je bio izrazen nedostatak minobacaca u oklopnim bataljonima. Najveca slabost oklopnih sastava u to vreme je svakako bio rezervni sastav. Trebalo je mnogo dana da se takva jedinica dodatno obuci, pripremi i kompletira za zadatak. Rezervistima su poveravana moderna i skupa sredstva (M-84, BVP) za koja nisu bili dovoljno obuceni, pa je dolazilo do cestih kvarova usled nepravilne upotrebe i odrzavanja. Zapazeno je i da su jedinice sa rezervnim sastavom u proseku, trosile mnogo vise municije, usled neobucebosti, samovolje i prakse da se strah razgoni paljbom. O ratnim poukama u listu ''Narodna Armija'' krajem 1991. komandant 1.pgmbr pukovnik Vucic je govorio:"Nasa najvaznija iskustva ticu se upotrebe OMJ u naseljenim mestima. Ona su vrlo poucna. Praksa je potvrdila da upotreba tenkova u prvoj liniji borbe u naseljenim mestima ne daje optimalne rezultate i dovodi do nepotrebnih gubitaka. A mi smo bili prisiljeni da tenkovima dejstvujemo bas na takav nacin, jer nismo imali dovoljno obucene pesadije. A bez podrske pesadije tenkovi su veoma osetljivi. Raspolazemo najsavremenijim tenkovima M-84 i T-72, ali smo se uverili da je celik ranjiv, da ga probijaju savremena protivoklopna sredstva. A protivnik je raspolagao najsavrsenijim sredstvima. To oruzije probija svaki oklop. Pogotovu sto je upotrebljavano cesto s malih odstojanja od 10 do 15 metara. Mi smo se osvedocili da su najelitniji delovi protivnickih snaga ostrasceno vodili borbu protiv nasih tenkova, unoseci u borbu mrznju, doktrinarnu zaslepljenost, neretko opijeni alkoholom i drogama. Pred nama nije bio klasican front, a proboj fronta i prodor u dubinu nije bio glavni metod borbe. Mi smo iza svakog coska ulazili u novu borbu. Zbog toga smo neke postupke morali menjati. Recimo, drzali smo otvorene lukove, jer u slucaju da bude tenk pogodjen, na taj nacin se smanjuje pritisak od eksplozije i olaksava spasavanje posade. Takodje se pokazalo korisnim vesanje vojnickih denjkova sa vanjske strane kupole, jer oni stvaraju dodatni sloj zastite. Velike teskoce smo imali i sa neprijateljskim minama razlicite proizvodnje, nase i strane, koje su masovno rasipane bez ikakvog reda. A mi nismo imali dovoljno snaga za protivminsko obezbedjenje. Problem nam je bio i pokazivanje ciljeva komandiru tenka, jer nije bilo dovoljno obucene pesadije za pratnju tenkova da uocava ciljeve i navodi posadu tenka. U stvari, najvece teskoce smo imali zbog manjka pesadije. Kada bi u brigadi bilo sto do dvesto specijalaca, njena borbena vrednost bila bi visestruko uvecana, narocito u ovakvim uslovima borbe"
T-34B, 5.motorizovana brigada
T-34B sa ralicom, verovatno iz sastava 5.motorizovane brigade iz Podgorice na ulazu u Cavtat


Poslednji dani JNA



.....Pocetkom 1992. izvedena je reorganizacija JNA, koja je definisala novi raspored jedinica i ustanova u preostalom delu SFRJ. Formirane su 4 vojne oblasti. U I vojnoj oblasti nasao se najznacajniji deo OMJ, koncetrisan u dva korpusa. Formiran je mehanizovani korpus preformiranjem Proleterske gardijske mehanizovane divizije. Novi korpus je zadrzao tri predjasnje mehanizovane brigade ali je iz naziva izbaceno ''proleterska gardijska", a 252.okbr iz Kraljeva je usla u sastav novog korpusa. Velika koncetracija oklopa je bila i u 12. Korpusu, NoviSad, koji uz predjasnju 453. i 36.mbr u svoj sastav primio 51. i 12.mbr (Osijek). II Vojna oblast je pokrivala prostor BiH i Republiku Srpsku Krajinu. U ovoj oblasti su se nasle mnoge jedinice sa prostora Slovenije i Hrvatske. U Banja Luci je preformirana 329.okbr u ciji sastav je usao okb sa M-84 iz sastava nekadasnje 1.okbr Vrhnika. U Sarajevu je preformirana 49.mtbr delovima 140.mbr iz Dugog Sela, a delovi ove brigade su usli i u sastav 14.mtbr u Zenici (gde je stigla iz Ljubljane). Od delova 4.okbr iz Jastrebarskog u Tuzli je nastala 336.mtbr. Na prostoru Srpske Krajine se nalazilo nekoliko Operativnih grupa. U satavu 6.OG bio je jedan i po bataljon iz 4.okbr i jedan okb iz 329.okbr, kod 7.OG bio je bataljon iz sastava 51.mbr, a kod 8.OG bila je polovina oklopnog bataljona iz 4.okbr. Pocetkom 1992. u tamosnje brigade TO se uvodi po jedna tenkovska ceta. U IV Vojnoj oblsti koja je pokrivala prostor Hercegovine i Crne Gore u A status je prevedena 179.mtbr (okb sa T-34), dok je 13.mtbr koja je u Hercegovinu stigla iz Slovenije svoj okb uputila u sastav 37.mtbr u Raskoj, gde su upuceni i preostali delovi 228.mtbr iz Postojne. U III Vojnoj oblasti koja je pokrivala KiM, Makedoniju i delove juzne Srbije nije bilo vecih promena..
.....Medjutim raspad SFRJ je neminovno tekao dalje, pa se posle politickih pregovora donosi odluka 14. februara 1992. o povlacenju jedinica JNA i iz Makedonije, sto je i u narednom periodu odradjeno na miran i nenasilan nacin. Kompletna tehnika je povucena u Srbiju. Samo nekoliko tenkova T-34 i starih samohotki M-18 je ostavljeno. Kasnije su T-34 korisceni za obuku makedonskih tenkista, dok su samohotkama M-18 istekli svi resursi i nisu koriscene. Komada III Vojne oblasti prelazi u Nis, a jedina oklopna brigada u Makedonija 243. se iz Skoplja premesta u Urosevac. U Vranju je prihvacena tehnika iz 39.mtbr (Stip) i 592.mtbr (Kumanovo). Iz Bitolja u Zajecar presla je 84.mtbr, iz Strumice je 168.mtbr prebacena u Novi Pazar, a u Negotin je stigla iz Ohrida 164.mtbr.

.....Konstatan rast medjunacionalnih tenzija je u prvoj polovini 1992. izazvao sukobe i u Bosni. JNA je jos uvek formalno postojala, a na prostoru BiH, nalazile su mnoge jedinice povucene sa prostora Slovenije i Hrvatske. Do prvih vecih sukoba dolazi u martu, u okolini Bosanskog Broda, a krajem marta na ovom prostoru upucuju se jedinice JNA. Sukobi u Bosanskoj posavini su nastavljeni i tokom aprila. U napadu na mesto Gornje Kolibe u kome su ucestvovali delovi 336.mtbr (bivsa 4.okbr) i 327.mtbr tokom 16/17 aprila JNA je imala velike gubitke od 9 mrtvih i 20 ranjenih boraca i 9 unitenih ili tesko ostecenih tenkova i OT. Razlozi su kao i ranije: Odvajanje pesadije od tenkova, neosposobljenost za savladjivanje minsko - eksplozivnih prepreka, nesaradnja izmedju posada oklopnih vozila i medjusobno pokrivanje vatrom, neuvezbanost jedinica TO da sadejstvuju sa tenkovima. Borbe se narocito rasplamsavaju nakon odluke EU o priznanju nezavisnosti BiH od 6. aprila 1992. U sukobima oko Sarajeva ucesca je uzela 49.mtbr, koja je imala 2 okb. Ova jedinica je imala vece gutike u borbama vodjenim 2 i 3.maja. U Zenici TO BiH uspeva da zarovi 19 tenkova T-34 i jedan T-55. U isto vreme vode se i teske borbe na Kupresu, gde je ucesca imao po pitanju OMJ 9.oklopni bataljon is sastava 9.korpusa iz Knina, pod komadom pukovnika Slavka Lisice. Ubrzo se na taj prostor upucuje ceta tenkova M-84, koji su poticali iz 51.mbr. Sedmog aprila ove jedinice u sadejstvu sa ostalim jedinicama koje su vec od ranije angazovane osvajaju grad Kupres, sto je postignuto izuzetno sinhronizovanim i dobro izvedenim planom, te je ova operacija bila jedan od retkih primera pravilno upotrebljenih OMJ. Borbe su vodjene i u Hercegovini gde su OMJ takodje pretrpele odredjene gubitke.
..... Nakon proglasenja Ustava Savezne Republike Jugoslavije, cime je i formalno ukinuta SFRJ, 11.maja snage JNA dobijaju naredjenje o povlacenju na teritoriju Srbije i Crne Gore, odnosno SRJ. Najveci deo tehnike zatecene na prostoru BiH je usao u sastav Vojske Republike Srpske, kao i svi pripadnici JNA koje su rodjeni u toj republici. Prema podacima koje je izneo tadasnji predsednik SRJ, Dobrica Cosic snagama bosanskih Srba prepusteno je izmedju ostaloga oko 300 tenkova.
.....Proglasenje SRJ, je bio ujedno i formalni kraj JNA, posle poluvekovnog postojanja. Ipak od nje su direktno nastale nove vojske u R. Srpskoj Krajini, R. Srpskoj i Saveznoj R. Jugoslaviji. Indirektno od njenih zarobljenih i osvojenih delova dobrim delom nastale su i armije R. Hrvatske i Slovenije. Sve ove nove armije su jos dugo godina koristile (i koriste) za svoje OMJ tehniku nasledjenu od OMJ JNA.




Posle postignutog primirja jedinice JNA se povlace sa aerodroma Brnik


Ratni put mehanizovanih i oklopnih brigada JNA, priblizna rekonstrukcija:


1.Proleterska gardijska mehanizovana brigada: Ulazila je u sastav Gardijske mehan. divizije. U periodu Jun / juli bila rasporedjena u sirem rejonu Sida. Ucestvovala je u borbama za Vukovar, odnosno vecim delom prema Vinkovcima. Tokom 1992. iz naziva se izbacuje -Proleterska Gardijska, u ulazi u sastav mehanizovanog korpusa, koji je u daljim reformama rasformiran..
2.Proleterska mehanizovana brigada: Je takodje u sastavu 1.Proleterske Gardijske meh. divizije ucestvovala u opercijama u Istocnoj Slavoniji. Neslavno su se pokazali rezervni vojni obveznici ove jedinice iz Valjeva, jer je doslo do masovnih dezertiranja i neposlusnosti. Kasnije je od glavnine ove brigade nastala 20.mtbr, takodje u Valjevu.
3.Proleterska mehanizovana brigada: ''Vatreno krstenje'' je imala 20.septembra kod Tovarnika. Krajem septembra 1991. god ova brigada zapocinje napad na Vinkovce iz pravca Ilaca - Orolik - Cakovci, u sadejstvu sa 1.pgmbr.
51.Mehanizovana brigada: U aprilu 1991. god oklopni bat. ove jedinice biva upucen u Petrinju u sastav 622.mtbr, a kasnije u avgustu angazuje se u borbama oko Gline. U borbama u kojima je uzeo ucesca ovaj bataljon je bio neubicajeno efikasan u odnosu na druge jedinice JNA. Ovaj bataljon sa tenkovima M-84 je i ostao na tim prostorima, usavsi u sastav Vojske R. Srpske Krajine. U julu ova brigada je obezbedjivala most i siri rejon Bogojeva, a u avgustu se zncajnije angazuje u borbama za Dalj, Ernestinovo i Aljmas, te glavninom napreduje prema Bijelom Brdu. Tokom septembra izvodi niz napada na Borovo Naselje. Prilikom povlacenja JNA iz Hrvatske, ova brigada se dislocira u Novi Sad. Kasnije je rasformirana.
36.Mehanizovana brigada: U aprilu 2.mehanizovani bat. ove brigade biva upucen u Istocnu Slavoniju, u rejon Vinkovaca. U julu ova jedinica je bila u Baranji i obezbedjenju mosta na Dunavu, izmedju Bezdana i Batine. Aktivno je ucestvovala u borbama za osvajanje Vukovara, u sastavu OG ''Sever''. Ova jedinica je kasnije, u Vojsci Jugoslavije, postala oklopna brigada. Rasformirana je tokom 2006.god.
453.Mehanizovana brigada: Aprila i iz ove brigade biva upucen prvi meh. bat. u siri rejon Vinkovaca. Tokom juna / jula meseca ova jedinica je bila u rejonu Sida, neposredno uz granicu sa Hrvatskom. Aktivno je ucestvovala u bici za Vukovar, u sastavu OG ''Jug''. Prilikom povlacenja JNA iz Bosne maja 1992., jedan bataljon ove brigade ostaje u toj republici. Kasnije je preformirana u oklopnu brigadu, da bi 2004.god ponovo postala mehanizovana. Rasformirana je tokom 2006.god.
12.Mehanizovana brigada: Je sredinom godine jednim delom bila angazovana na obezbedjenju garnizona u Osijeku, a drugim delom na kontroli prilazima gradu. Ucestvovala u borbama oko Osijeka. Hrvatske snage su uspele da zaplene jedan izdvojeni mb ove brigade u Nasicama. Kasnije je usla u sastav Novosadskog korpusa.
265.Mehanizovana brigada: Je u avgustu jednim delom bila angazovana u Okucanima .Glavnina ove brigade biva zarobljena osvajanjem Bjelovarskog garnizona. Borbena grupa angazovana u Z. Slavoniji kasnije je usla u sastav 16.mtbr Banjaluckog korpusa.
32.Mehanizovana brigada: Kompletna brigada je zarobljena prilikom predaje Varazdinskog garnizona oktobra meseca. Izmedju ostaloga predata su 74 tenka T-55, 71 OT, 2 PT-76, 2TNM, 5 TZI.
140.Mehanizovana brigada: Tokom 1991. god nastala je zdruzivanjem 140. mtbr "B" i 31.mbr "R' klasifikacije. Izvucena je na teritoriju BiH gde je rasformirana, a tehnika je dodeljena 49.mtbr, sarajevskog korpusa, a manjim delom 14.mtbr, tuzlanskog korpusa.
15.Proleterska mehanizovana brigada: U sastavu 52. Pristinskog korpusa. Nakon povlacenja JNA iz Makedonije preformirana je u oklopnu brigadu. Odlicno se pokazala tokom ratne 1999. god, kada je i pored vazdusne prevlasti NATO avijacije gubi samo 1 tenk. Tokom formiranja Vojske Srbije ova jedinica je ugasena.
1.Oklopna brigada: Je vecim delom ostala u Sloveniji (57 tenkova), na osnovu dogovora slovenackih vlasti i JNA, uz posredovanje medjunarodne zajednice. Manji delovi su dislocirani u Banjalucki korpus, u sastav 329.okbr.
4.Oklopna brigada: Ratni put 4. Oklopne brigade
211.Oklopna brigada: Krajem sptembra 1991.god i ova jedinica ulazi u Istocnu Slavoniju. Posle rata je to uvek bila elitna jedinica Vojske Jugoslavije. Tokom NATO intervencije kompletna brigada je dislocirana na Kosovo, i rasporedjena je u centralnom delu Kosova. Tokom formiranja Vojske Srbije, 2006.god., posluzila je kao osnova za 3.brigadu KoV-a.
243.Oklopna brigada: U ratu je delimicno upotrebljena.. Prilikom povlacenja snaga JNA iz Makedonije premestena je u Urosevac. Predajom dela tehnike u 15. mehanizovanu brigadu, ona postaje mehanizovana, a 15. brigada oklopna . Tokom rata 1999. odlicno se pokazala, narocito njen PVO divizion. Planom je bila predvidjena za zatvaranje Kacanicke klisure, tj. pravca koji je iz Skoplja vodio prema centralnom Kosovu. Na osnovu Kumanovskog sporazuma u sklopu povlacenja Pristinskog korpusa sa Kosova, ova jedinica se izmesta u Vranje. Aktivno je ucestvovala u obezbedjenju kopnene zone bezbednosti, sve do 2004. god kada je rasformirana.
252.Oklopna brigada: Pocetkom ratnih dejstava u Istocnoj Slavoniji, pridodaje se 1. Prolet. meh. diviziji i ucestvuje u bici za Vukovar. Pocetkom oktobra zauzima naselje Marinci i preseca koridor Vinkovci - Vukovar. Pokusaj proboja je sa Hrvatske strane izveden 13. oktobra i znacajan je i po tome da su po prvi put korisceni tenkovi zaplenjeni od JNA, ali u na brzinu organizovanom napadu, ceta tenkova T-55 je frontalno napala ukopane tenkove M-84, prilikom cega su unistena 2 i ostecena 3 hrvatska tenka. Oficiri i vojnici ove brigade su se dokazali tokom ratne 1991. god, kada je kompletna brigada prebacena iz Kraljeva na Kosovo, bez ijednog ljudskog i materijalnog gubitka, u uslovima apsolutne vazdusne premoci NATO snaga Tokom formiranja Vojske Srbije, 2006.god., posluzila je kao osnova za 2.brigadu KoV-a.
329.Oklopna brigada: Borbena upotreba je verovatno zapoceta jos tokom prvih sukoba na Plitvicama u martu 1991. god., kada je angazovan mehanizovani bataljon.Delimicno je popunjena delovima 1.okbr., koja je povucena iz Slovenije Takodje je tokom 16. avgusta uzela ucesca u borbama kod Okucana, a kasnije u zahvatu auto puta Zagreb - Beograd u nastojanjima da deblokira jedinice JNA u Djakovu i Nasicama. Tokom oktobra ova jedinica prelazi u odbranu i uglavnom se angazuje za dirktnu podrsku pesadiji. Pocetkom 1992. god angozovane snage Banjaluckog korpusa u Posavini i Z. Slavoniji imale su 99 tenkova T-55, 26 M-84, 17 T-34 i 23 BVP. Jedna ceta je ucestvovala u borbama na Kordunu. . Aktivno je ucestvovala u Bosanskom ratu, gde je oznacena kao 1., da bi krajem rata postala 101.Ok.Br.